Ovom vojnom pobjedom Hrvatska vojska nanijela je takav udarac srpskoj vojsci od kojeg se nikada nije opravila. Velikim vojnim uspjesima deblokiran je Zadar u polukoruženju četnika, pontonskim mostom spojena odsječena Dalmacija od ostatka Hrvatske, te zauzeti dijelovi Velebita od iznomnog strateškog značenja za Oluju i napad na okupirane Gračac i Obrovac.
U obrani i pokušaju povratka izgubljenog teirtorija, u bitkama koje su potrajale mjesecima do svibnja 1993. godine, srpska vojska je uključila svoje elitne postrojbe (Arkanovi Tigrovi iz Srbije, najelitnija postrojba iz BiH Vukovi s Vučjaka čiji je zapovjednik Veljko Milanković poginuo na Maslenici, postrojbe tzv. Kapetana Dragana i drugi).
Na našoj strani poginulo je ukupno 127 junaka-bojovnika (do 31. ožujka 1993.), a ranjeno 158 hrvatskih vojnika, dok su gubici na strani neprijatelja bili oko 490 poginulih i nepoznat broj ranjenih.
Na današnji dan 22. siječnja 1993. počela je velika osloboditeljska operacija Hrvatske vojske pod kodnim imenom Gusar poznatija kao oslobođenje Masleničkog mosta i okolice.
Uz brojne strateška i vojna značenja, ključni cilj bio je oslobođenje Masleničkog ždrila. Bila je to jedna od velikih pobjeda Hrvatske vojske koja je primarno značila dvije stvari: kopnenu deblokadu Dalmacije i njenu kopnenu prometnu povezanost s ostatkom Hrvatske, te težak vojni poraz srpske vojske koji je uvelike utjecao na njen borbeni moral do završetka rata. Od poraza na Maslenici Srbi se nisu nikada oporavili, a sve je završeno trijumfalnom Olujom 1995. godine.
Naime, protuudar koji su izvele srpske snage u veljači 1993. sa svojim elitnim postrojbama na čelu sa zloglasnim Ratkom Mladićem završio je teškim borbama, prsa o prsa, i pobjedom Hrvatske vojske. Zadar i Dalmacija bili su deblokirani I obranjeni, a Hrvatska je istovremeno slavila i oplakivala svoje poginule heroje.
Akcija je počela 22. siječnja 1993., u 6 sati ujutro, i u tri su dana hrvatski branitelji u zadarskome zaleđu oslobodili 15-ak sela, te bitne strateške točke kao što su Novsko ždrilo i zrakoplovna baza Zemunik. Prometno si povezani jug i sjever Hrvatske, a naknadno je oslobođena i Hidrocentrala i brana Peruča između Knina i Sinja koju su pripadnici srpskih terorista neuspješno pokušali dignuti u zrak sa 30 tona eksploziva. Bila je to velika prijetnja stanovništvu nizvodno od brane na Cetini.
U prva tri dana akcije Maslenica poginulo je 19 pripadnika Hrvatske vojske i MUP-a, a ranjeno ih je 70. No, zbog snažnih topničko raketnih i tenkovskih, a povremeno i pješačko diverzantskih napada srpskih agresora, koji su uslijedili odmah nakon operacije Maslenice, do 31. ožujka 1993. ukupno je poginulo 127 hrvatskih branitelja.
Prikaz bitke za Maslenicu – 5 minuta za sjećanje
Srbi se nikada nisu pomirili s gubitkom i porazom na Maslenici:
“Operaciju smo izveli u dvije etape, dok treća etapa nije realizirana zbog intervencije iz svijeta, pa čak i ozbiljnih prijetnji… Početni odnos snaga, s kojim smo krenuli u prvu etapu, bio je otprilike po tri i pol tisuće ljudi na objema stranama. U drugoj etapi operacije neprijateljske snage su narasle na gotovo osam tisuća ljudi… Naše su snage na širokoj fronti u tom trenutku bile neukopane i neorganizirane za obranu, s rijetko zaposjednutom linijom. To je bio najopasniji trenutak cijele operacije. Po odnosu snaga, mogli su nas razbiti, ući u Zadar i pretvoriti operaciju ‘Maslenica’ od velike hrvatske pobjede u veliki hrvatski poraz.” (hrvatski general, vitez i legendarni zapovjednik iz Domovinskog rata Janko Bobetko)
U svakom slučaju, operacija Maslenica ostaje zapisana u našoj povjesnici kao jedna od velikih i blistavih pobjeda u Domovinskom ratu.
Na nama je da se sjećamo i čuvamo istinu o prošlosti ne zaboravljajući nikada žrtve naših vojnika koje su pale za slobodu Lijepe naše.
SLAVA POGINULIM HRVATSKIM BOJOVNICIMA I POČIVALI U MIRU BOŽJEM!
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa
