Na današnji dan 26. srpnja 1847.afrička država Liberija proglasila je nezavisnost. Zanimljivo je da su tu državu osnovali oslobođeni američki robovi iz SAD-a. Njihov povratak u Afriku potpomagalo je i organiziralo od 1821. godine Američko kolonizacijsko društvo (American Colonization Society), sastavljeno većinom od bjelačkih dobrotvora, koji su smatrali da je povratak crnaca u Afriku bolje rješenje nego oslobađanje robova i njihova integracija u američko društvo. Prvo naselje koje su osnovali doseljenici bila je Monrovia, današnji glavni grad Liberije.
Monrovia je dobila ime po Jamesu Monroeu, petom predsjedniku SAD-a, koji je podržavao spomenuto Američko kolonizacijsko društvo, i koji je toj organizaciji osigurao saveznu donaciju od 100,000 dolara. Za te je novce osiguran prijevoz znatnom broju oslobođenih robova do Afrike i kupljena je zemlja za njihovo naseljavanje. Navodno je zemljište za osnutak Monrovije ishodio jedan američki časnik, tako da je prijeteći pištoljem prisilio lokalnog plemenskog poglavicu da proda zemlju. Kasnije su Amerikanci dokupili još zemlje od lokalnog stanovništva, ne uvijek pravednim metodama. Primjerice, u jednoj transakciji Amerikanci su u zamjenu za zemlju između ostalog dali tri bačve ruma, pet sanduka baruta, pet kišobrana i deset pari cipela.
Na današnji dan 1847. godine sastalo se 12 liberijskih političkih predstavnika i potpisali su liberijsku Deklaraciju nezavisnosti. Ta je deklaracija bila uvelike napisana po uzoru na američku. Istovremeno su izglasali i Ustav Liberije. Po njemu je vlast u državi bila organizirana prilično slično onoj u SAD-u. Na čelu države bio je predsjednik, koji je imao ulogu i šefa države i šefa vlade. Imao je, dakle, slično američkom predsjedniku, znatnu izvršnu vlast. Prvim liberijskim predsjednikom postao je Joseph Jenkins Roberts. Danas je predsjednica Liberije Ellen Johnson Sirleaf, prva žena u povijesti Afrike izabrana za šefa države. Ona je poznata po tome što je dobila Nobelovu nagradu za mir 2011. godine.
