Blagdan Velike Gospe, odnosno Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo slavi se svake godine 15. kolovoza. Hrvatski je narod marijanski narod koji na poseban način časti i slavi Djevicu Mariju. Stotine tisuća vjernika pohodila su jučer Marijanska svetišta, od svetišta Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, svetište Gospe Sinjske u Sinju, svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, svetište Gospe od Zečeva u Ninu, crkve Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama, svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu i brojna druga.
Hrvati su od početka bili veliki štovatelji Blažene Djevice Marije i njoj su se uvijek u teškim vremenima i trenutcima molili za pomoć. Zvali su je tijekom povijesti “fidelissima advocata Croatiae” (najvjernija odvjetnica Hrvatske) i “kraljica Hrvata”. Spjevali su joj brojne pjesme koje se i danas rado pjevaju.
Jedna od najdražih crkvenih pjesama u Hrvatskoj je ‘Rajska djevo, kraljice Hrvata’ koju je napisao isusovac, mučenik vjere Petar Perica.
Zdravo, Djevo, svih milostih puna,
vječnog sunca ogrnu te sjaj.
Oko čela zvjezdana ti kruna,
izpod noguh stenje pakla zmaj.
Rajska Djevo, kraljice Hrvatah,
naša Majko, naša zoro zlatah,
odanih ti srcah primi dar,
primi čiste ljubavi nam žar.
Blažena si, jerbo sva si čista,
zmijin dah ne okuži ti grud!
Zviezda sreće i nama da blista,
noći grieha mrak razprši hud! Rajska Djevo…
Hrvat za križ bojak bije sveti:
vodio ga ljiljan barjak tvoj!
Nova neman križu časnom prijeti:
silna Djevo, na braniku stoj! Rajska Djevo…
Nevjera se od Isusa d’jeli,
na puk Božji sipa str’jela roj,
ti nad nama plašt razastri b’jeli,
brani, Gospo, brani narod svoj! Rajska Djevo…
Kad nam oko zadnju suzu roni,
zadnje borbe zahvati nas val:
na grud svoju, Majko, nas prisloni,
na nebeskog doma nosi žal! Rajska Djevo…
Marijina svetišta, u Hrvatskoj i širom kršćanskoga svijeta, ovih su dana prepuna vjernika koji časte i slave Mariju i njoj se utječu.
Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je papa Pio XII. 1. studenog 1950. Službenom proglašenju prethodila je duga tradicija, stara kao i samo kršćanstvo.
Na svetkovinu Velike Gospe u svetištu Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici središnje misno slavlje u crkvi na otvorenom predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.
> Marija Bistrica: Kardinal Bozanić pozvao na demografsku obnovu i očuvanje katoličke tradicije
Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke pohodilo je tisuće vjernika. Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodeći misno slavlje na blagdan Velike Gospe, pozvao je hrvatski narod na demografsku obnovu, očuvanje katoličke tradicije te na stvaranje pouzdanog pravnog i zakonodavnog sustava, kako se hrvatskim građanima ne bi više sudilo u inozemstvu.
> Biskup Košić: U Münchenu je osuđena komunistička Jugoslavija kao teroristička država
Svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo svečano je u ponedjeljak 15. kolovoza proslavljena u Marijanskom svetištu Majke naših stradanja u Gori, misnim slavljem koje je predvodio sisački biskup Vlado Košić. U koncelebraciji bili su svećenici Petrinjskog i Glinskog dekanata, kancelar Biskupije msgr. Marko Cvitkušić te rektor svetišta preč. Paško Glasnović, koji je na početku i pozdravio sve okupljene.
Blagdanskom slavlju nazočilo je više od pet tisuća hodočasnika, od kojih je glavnina pristigla pješice iz tri petrinjske župe te iz Gline.
Proslava Velike Gospe Svetištu Majke Božje na Trsatu
Središnje misno slavlje na blagdan Velike Gospe u Svetištu Majke Božje na Trsatu predvodio je u ponedjeljak navečer riječki nadbiskup Ivan Devčič, koji je poručio vjernicima da od Marije uče kako se Božja volja vjerom prihvaća i izvršava, a misnom slavlju je, uz tisuće vjernika, nazočila i predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović.
Rijeke vjernika kretale su se prema riječkom Trsatu gdje je, prema narodnoj tradiciji i pisanim kronikama, na čudesan način u 13. stoljeću iz Nazareta stigla rodna kuća Blažene Djevice Marije, koja je poslije prenesena u talijanski gradić Loreto gdje je i danas.
Čestitajući blagdan Velike Gospe, predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović izjavila je novinarima je da joj je drago što je danas na Trsatu. “Iznimno mi je drago biti ovdje, ipak je ovo moj dom. Dolazim na Trsat na Velu Gospu otkako znam za sebe, a kao predsjednica moram i u druge dijelove Hrvatske, ali ipak često moram dolaziti i ovdje,” kazala je.
Kardinal Bozanić u Remetama: Dolazeći k Mariji mi tražimo Boga
Kardinal Bozanić predvodio je i misno slavlje u marijanskom svetištu u zagrebačkim Remetama, s početkom u 18 sati. Da svečanu misu na Veliku Gospu, uvijek predslavi zagrebački nadbiskup vrlo je stara tradicija remetskog svetišta.
Tako je i ove godine središnje euharistijsko slavlje predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. U koncelebraciji je bilo dvadesetak svećenika, mahom župnika zagrebačkih župa, te provincijal Hrvatske karmelske provincije sv. Oca Josipa o. Srećko Rimac, koji je uputio pozdravnu riječ.
Na početku propovijedi kardinal Bozanić rekao je kako “danas osjećamo pokret u Crkvi, u vjerničkom narodu. Vjernici hrle k Mariji, k Marijinim svetištima. Bilo bi naopako, ne bi odgovaralo onome što mi jesmo, da danas nismo došli Mariji. Osjećamo da bi bez ovoga nas život bio siromašniji”. Na pitanje: zašto idemo k njoj, što nas privlači, što nam Marija pruža, što tražimo kod nje, što naša vjernička duša osjeća da će naći u Mariji, kardinal je odgovorio: “Mi tražimo Boga, tražimo Božju blizinu i vjernički osjećamo da je ona jako blizu Boga i zato idemo k njoj, zato osjećamo da je dobro biti kod nje, da nas ona razumije, da nam ona pomaže. Dolazeći k Mariji mi tražimo Boga”.
Pojasnio je, da gdje god u Svetom pismu nalazimo Mariju uvijek je ona u odnosu na Boga, na Isusa Krista: gdje je Marija tu je Bog. Dapače, po Mariji je k nama i došao Bog, Isus Krist, ona ga je rodila, ona ga je nama dala. Čovjek ne može bez Boga. Bog može bez čovjeka, ali nas On iz ljubavi želi. No, mi bez Njega ne možemo bili toga svjesni ili ne. Bog je potreban našemu životu, on mu daje smisao. Čovjek koji je blizu Bogu, koji je Bogom ispunjen bliz je i bratu, sestri, bliz je čovjeku. Bog nas i međusobno povezuje i dok bježimo od Boga, zapravo bježimo i od sebe i nismo u dobrim odnosima s drugim ljudima”.
Kardinal se zatim osvrnuo na misna čitanja koja nam približavaju Mariju. U prvom čitanju slušali smo o ženi i o zmaju, i o Mariji koja je našla sklonište. Taj apokaliptički govor nam govori i o našoj sudbini da smo i na ovoj zemlji u stalnoj napetosti, napetosti između dobra i zla, zli je prisutan i on želi nauditi kao što je htio nauditi i ženi. Pomoću Marije mi se oslobađamo, možemo se oduprijeti zlu i to tako da tražimo sklonište kod nje. Zato je potrebno njoj dolaziti, njoj se utjecati, zato je potrebno nju moliti. I svi, baš svi, i odrasli i djeca, rado dolazite k Mariji, molite se Mariji, zazivajte ju da vam bude od pomoći osobito kad vam je teško. Ona je tu, rado nam pristupa, čeka da ju zazovemo, jer nam želi pomoći, jer nas ljubi, jer smo njezini. Tražimo u životu skloništu kod Marije za sebe za svoje, osobito svoje obitelji, poručio je kardinal.
Potrebno je da i mi po Marijinu primjeru stanemo pred Boga i da sebe spoznamo u Božjoj istini, rekao je kardinal Bozanić. Spomenuo je i riječi koje je papa Franjo izgovorio za nedavnog pohoda poljskom nacionalnom svetištu Jasna Gora. Papa je tom prigodom spomenuo marijansku nit koja je prisutna kod mnogih naroda. Tu marijansku nit osjećamo i u našem hrvatskom narodu, Marijina prisutnost je tu među nama. Marijanska nit nas okuplja i večeras na ovom slavlju, i tu vidimo mnoge uzore, Marijine štovatelje među kojima se posebno ističe bl. Alojzije Stepinac koji je rado hodočastio Mariji. Ugledajmo se i mi u tolike Marijine štovatelje i danas molimo njihov zagovor. Zagovor Presvete Bogorodice Marije, zagovor bl. Alojzija Stepinca, za nas naše obitelji, za našu djecu, za mlade, za naš hrvatski narod i domovinu Hrvatsku, rekao je na kraju propovijedi kardinal Josip Bozanić.
Nakon popričesne molitve, riječ zahvale predvoditelju slavlja, svećenicima, hodočasnicima među kojima je posebno istaknuo pripadnike 110 karlovačke brigade koji već 24 godine hodočaste u Remete uputio je upravitelj remetskog svetišta o. Zlatko Pletikosić.
> Nadbiskup Barišić: Izlazak na izbore je dužnost; potrebna nam je lustracija naših podjela
Nadbiskup splitsko-makarski Marin Barišić je u ponedjeljak, služeći misu u svetištu Čudotvorne Gospe Sinjske, istaknuo kako je dužnost izaći na izbore 11. rujna ove godine, a također je naglasio i kako nam je radi uspješnosti hrvatskog društva potrebna žurna lustracija podjela i mržnje.
U svetištu Gospe Sinjske na slavlje svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo – Velike Gospe, 15. kolovoza, u godini 300. obljetnice krunjenja Gospine slike (1716.-2016.) okupilo se više od sto tisuća vjernika iz svih krajeva Hrvatske, Bosne i Hercegovine i šire.
Hodočasnici, od kojih su neki pješačili i po nekoliko sati, u svetište su počeli pristizati u ranim jutarnjim satima pa im je već od 3 sata na raspolaganju za sakrament pomirenja bilo mnoštvo svećenika. Slavlje misa započelo je u 4 sata, a mise su potom slavljene svakih sat vremena, sve do 9.30 sati kada je slavljenje zvona i sviranje fanfara označilo da iz Gospina svetišta kreće svečani ophod – tradicijska procesija gradskim ulicama sa slikom čudotvorne Gospe Sinjske.
Staru Gospinu sliku, okićenu zlatom, dragim kamenjem te brojnim zavjetnim darovima nosili su alkarski momci u starim odorama, a uz njih u procesiji su sudjelovali i alkari, bogoslovi, redovnice, djevojke u narodnim nošnjama, predstavnici gradskih i županijskih vlasti, hrvatske vojske, MUP-a, braniteljskih udruga, majke, vjeroučitelji, vatrogasci, profesori, glazbenici, djelatnice Caritasa župe Sinj, poduzetnici, medicinsko osoblje, različite crkvene i civilne udruge te puk grada Sinja i cijele Cetinske krajine. U procesiji ulicama Grada bila je nošena i zlatna krunica, koja će biti blagoslovljena 22. rujna 2016., upravo na 300. obljetnicu krunjenja. To je zavjetni dar Gospinih štovatelja, koji će kao trajan spomen proslave ostati u Svetištu.
> Kardinal Puljić: Ako Boga uklonimo iz svoga života, onda je čovjek ugrožen
Predvodeći svečano misno slavlje u povodu blagdana Velike Gospe u aljmaškom svetištu Gospe od utočišta vrhbosanski nabiskup kardinal Vinko Puljić poručio je u ponedjeljak kako je čovjek ugrožen, kada ljudi pogaze vrijednost života, kao Božjeg dara, te da, ako Boga uklonimo iz svoga života, onda je čovjek ugrožen u svome dostojanstvu, pravima i radosti života.
U Aljmašu se održala i misa za stradalnike Domovinskog rata te pobožnost križnoga puta.
Vjernici Veliku Gospu najprije prepoznaju u poniznoj službenici koja je prihvatila Božji izazov i svoj je život uskladila s Božjom riječju: “Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!”
U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije, a u teškim vremenima i nevoljama narod ju je molio za pomoć.
Poslije raseljeni po cijelom svijetu Hrvati su zadržali čašćenje Majke Božje pa danas ako na primjer nekomu u Chicagu spomenete riječ “Hrvati”, prvo što će vam odgovoriti bit će “Velika Gospa”, navodi HRT. Ona je Hrvatima ono što je Ircima Sv. Patrick ili Talijanima Kolumbov dan.
> U Boki kotorskoj obilježava se blagdan Velike Gospe
Blagdan Velike Gospe tradicionalno se obilježava u Boki kotorskoj na otoku Gospa od Škrpjela svetim misama, u prisustvu velikog broja mještana, hodočasnika i turista.
Središnju svetu misu u ponedjeljak je na blagdan služio kotorski biskup monsinjor Ilija Janjić.
„Na ovaj dan podjednako i pravoslavci i katolici dolaze na Gospu od Škrpjela, zajednički slaveći Bogorodicu, majku Kristovu i svih kršćana koja nas ujedinjuje i povezuje. Velika Gospa posebno se slavi ovdje na otoku zato što je to biser Boke kotorske, ‘ploveća’, jedinstvena pinakoteka na Jadranu koja šalje divnu poruku”, kazao je.
Među Hrvatima izvan Hrvatske važna su marijanska svetišta: svetište Gospe Olovske, svetište Gospe od Kondžila u Komušini, svetište Kraljice mira u Međugorju i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu, svetište Crne Gospe u Subotici i u Bunariću u Bačkoj te svetište Gospe Tekijske u Petrovaradinu u Srijemu te Gospa od Škrpjela u Boki kotorskoj i svetište Gospe Letničke u Letnici na Kosovu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
