Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine održala je 4. i 5. studenog 2020. u prostorijama Nadbiskupske rezidencije u Sarajevu, svoje 79. redovito zasjedanje. Predsjedao je nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, predsjednik BK BiH, a sudjelovali su svi članovi Biskupske konferencije BiH. Ograničenja u vrijeme aktualne pandemije koronavirusa bila su, između ostalog, razlog nedolaska delegata Hrvatske, Austrijske i Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda, navodi KTA.
Biskupima se u prvom dijelu zasjedanja obratio apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini mons. Luigi Pezzuto i dao svoju potporu projektu Đakonske pastoralne godine koji su pokrenuli biskupi BK BiH zajedno s franjevačkim provincijalima u BiH. Pošto je iznio pojedine naglaske iz enciklike pape Franje „Fratelli tutti“ (Svi smo braća), objavljene 4. listopada 2020., razgovarao je s biskupima kako u vremenu odlaska velikog broja, posebno mladih ljudi, pomoći u izgradnji svijesti o evanđeoskom pozivu „na ljubav prema drugima kao braći i sestrama“ u duhu spomenute enciklike.
Osvrnuvši se na Godinu Božje Riječi u biskupijskim zajednicama u Bosni i Hercegovini, koja je, 30. rujna 2020. započela Euharistijskim slavljima u Bosanskom Grahovu i u Skopaljskoj Gračanici, biskupi i ovom prigodom pozivaju sve članove svojih biskupijskih zajednica da, između ostalog, rado čitaju Sveto Pismo i o njemu razmišljaju osobno, unutar obitelji i u okviru župnih zajednica.
Biskupi su razmotrili i pojedine važnije dokumente naslovljene na BK BiH među kojima je i Okružno pismo o liturgijskim slavljima za vrijeme i poslije COVID-a 19 koje je uputio prefekt Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata kardinal Robert Sarah pod naslovom: „Vratimo se radosno Euharistiji!“.
Biskupi su odlučili uputiti javnosti svoj osvrt u povodu 25. obljetnice potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH poznatog kao Daytonski sporazum. S bolju u srcu prisjećaju se poruka koje je Biskupska konferencija BiH upućivala potpisnicima spomenutog sporazuma ili međunarodnim i domaćim predstavnicima vlasti svih ovih godina tijekom kojih je nastavljeno legaliziranje nemalog broja nepravdi koje svoj korijen imaju u tom sporazumu, ali i u brojnim njegovim kasnijim izmjenama, najčešće na štetu onih slabijih i manje brojnih.
> Pet činjenica o Daytonskom sporazumu
Nakon što je usvojen Pravilnik i druge odredbe te imenovani voditelj i njegov zamjenik, biskupi su još jednom razmotrili pojedina praktična pitanja u vezi s predstojećom Đakonskom pastoralnom godinom koju će, nakon đakonskog ređenja, pohađati budući svećenici iz svih biskupija i franjevačkih provincija u Bosni i Hercegovini.
Razmišljajući o dušobrižništvu u uvjetima pandemije koronavirusa, biskupi zahvaljuju svećenicima, redovnicima, redovnicama, katehetama, vjeroučiteljima, volonterima i drugim djelatnicima koji u ovo vrijeme s još više ljubavi skrbe za svoje vjernike. Potiču ih da se pridržavaju mjera koje u vrijeme pandemije donose mjerodavne vlasti, ali i da nastoje uvijek biti blizu vjernicima koji, kao i svi stanovnici ne samo ove zemlje nego i cijeloga svijeta, trpe posljedice spomenute pandemije. Pozivaju ih da posebno u ovom vremenu smanjenih pastoralnih aktivnosti više vremena posvete proučavanju dokumenata Svetog Oca i Svete Stolice te da svojim vjernicima pomognu zauzeti trezven evanđeoski stav ne šireći paniku, ali i čuvajući svoje bližnje i sebe same. Svjesni važnosti misnih slavlja i okupljanja župnih i drugih zajednica posebno nedjeljom, biskupi također podsjećaju na važnost obiteljske molitve u skladu s Kristovim riječima: „Gdje su dvojica ili trojica sabrana u moje ime, tu sam i ja među njima“ (Mt 18,20) kao i na veliku vrijednost Božanskog časoslova, kao zajedničke molitve sveopće Crkve. Zahvalni su svim odgovornim osobama u bolnicama koji pronalaze način da omoguće svećenicima pohoditi teške bolesnike uz poštivanje svih potrebnih epidemioloških mjera. Posebno hvale vrijednom i Bogu ugodnim služenjem smatraju skrb brojnih medicinskih djelatnika koji, unatoč opasnosti po vlastito zdravlje, u ovom teškom vremenu skrbe za bolesne i stare osobe.
Dogovoreni su sljedeći termini zasjedanja Biskupske konferencije BiH tijekom 2021. godine: 18. i 19. ožujka u Mostaru koje će završiti večernjim Misnim slavljem na svetkovinu sv. Josipa 19. ožujka u katedrali Marije Majke Crkve; 13. i 14. srpnja u Banjoj Luci koje će završiti 15. srpnja Euharistijskim slavljem u katedrali sv. Bonaventure te 4. i 5. studenog u Sarajevu koje će započeti 3. studenog zajedničkom Euharistijom u katedrali Srca Isusova.
U utorak, 3. studenog 2020. biskupi su slavili Svetu misu u katedrali Srca Isusova. Predsjedao je kardinal Puljić, a propovijedao je biskup banjolučki mons. Franjo Komarica. U srijedu, 4. studenog biskupi su slavili Euharistiju u kapeli Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa i susreli se s bogoslovnom zajednicom. Predsjedao je kardinal Puljić, a prigodnu propovijed uputio je biskup Semren.
Posebno je pogođen najmalobrojniji hrvatski narod u BiH koji nije jednakopravan
Osvrćući se na dnevni red zasjedanja, kardinal Puljić u srijedu je kazao je da će se, između ostalog, osvrnuti i na 25. obljetnicu Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH poznatog kao Daytonski sporazum. „Vrlo je zanimljivo podsjetiti na reakciju naše Biskupske konferencije upućenu javnosti nakon potpisivanja spomenutog sporazuma. Na žalost, naše bojazni izražene tom prigodom najvećim dijelom su se ostvarile pa se tadašnja naša poruka pokazala sasvim utemeljenom. Vidimo da se politička situacija kod nas u Bosni i Hercegovini ne rješava u smislu ispravljanja brojnih nepravdi i uspostavi jednakih prava za svakog čovjeka u svakom dijelu Bosne i Hercegovine te jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda u BiH. Posebno je pogođen najmalobrojniji hrvatski narod u BiH koji nije jednakopravan ni na državnoj, a ni na entitetskim razinama, osobito u entitetu RS. Godinama je kamen spoticanja činjenica da je član Predsjedništva BiH osoba koja nije izabrana većinom hrvatskih glasova što je uistinu nepravedno i ne može biti prihvatljivo. U isto vrijeme treba reći da bi se član Predsjedništva u ime hrvatskog naroda u BiH morao zauzimati za sve Hrvate na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine, a osobito tamo gdje im je najteže. Umjesto toga bili smo svjedoci da osoba na toj službi, iako je izabrana većinom hrvatskih glasova, nikada ili gotovo nikada ne diže glas u zaštitu Hrvata u polovini BiH gdje im prijeti potpuni nestanak“, kazao je kardinal Puljić u srijedu, javlja KTA.
Napomenuvši da će biskupi također razmišljati i o sadašnjem stanju pastorala tijekom pandemije koronavirusa, kardinal Puljić također je rekao da se, unatoč brojnim pisanim zahtjevima i usmenim razgovorima, donošenje zakona o povratu oduzete imovine stalno odgađa te da se, „nakon genocida i urbicida sada provodi i gruntocid“. Izrazio je zahvalnost malobrojnim medijima koji pišu i govore na tu temu te dodoao da su vlasti vrlo inertne kada je u pitanju rješavanje zdravstvenog i mirovinskog osiguranja svećenika.
„Ne možemo ostati nijemi pred pojavom agresivnog ponašanja pojedinaca u obitelji, na ulici i školi, ali i negativnog utjecaja u pojedinim medijima na tom planu. Uzroci tog agresivizma su brojni, ali se ne pristupa dovoljno ozbiljno i temeljito rješavanju ni maloljetničke delikvencije niti agresivnosti riječju, nasilnim djelima pa čak i oružjem“, rekao je kardinal Puljić u srijedu koji je izrazio zabrinutost nemoralom u javnosti „koji sve više dobiva pravo javnosti kao nešto normalno, posebno kada je riječ o nasilju prema ženama ili djeci“.
