Knjiga Ivane Prijatelj Pavičić “U potrazi za izgubljenim slikarstvom” predstavljena je u kotorskoj Galeriji solidarnosti.
O knjizi su govorili kustosica muzeja Marija Mihaliček, slikar konzervator Jasminka Grgurević i autorica Ivana Prijatelj Pavičić.
To je opsežna i kompleksna povijesno-umjetnička monografska studija, u kojoj se poznata povjesničarka umjetnosti bavi različitim aspektima umjetničkog opusa Kotoranina Lovre Dobričevića i njegove istaknute uloge u razvoju bokeljskoga i dubrovačkog gotičko-renesansnog slikarstva XV. stoljeća, rekla je Mihaliček dodavši kako se na temelju arhivske građe bavi utjecajem političkih, ekonomskih i konfesionalnih prilika na onodobnom razvoju likovne umjetnosti.
Polazeći od dosadašnjih saznanja i recepcije slikarskog opusa Lovre Dobričevića autorica propituje atribucije i iznosi svoje viđenje autorstva njemu pripisanih radova, posebno onih u Boki kotorskoj (kultne ikone Gospe od Škrpjela, freske crkava: na Savini u Herceg Novom i sv.Ane u Kotoru), istaknula je Mihaliček.
Lovro Dobričević (Prčanj 1419.- Dubrovnik 1478.) slikarsku naobrazbu stječe u Veneciji, a kao formirana umjetnička ličnost djeluje u Kotoru od 1447. do 1459. Te godine se sa obitelji trajno nastanjuje u Dubrovniku, koji je u to vrijeme bio grad izuzetnih umjetničkih pothvata, a Dobričević postaje jedan od najistaknutijih protagonista Dubrovačke slikarske škole. Opus ovog velikog majstora starog slikarstva je samo manjim dijelom sačuvan, a djela se, zbog izuzetnih umjetničkih vrijednosti od XIX. stoljeća nalaze u najpoznatijim europskim muzejima, galerijama i privatnim zbirkama. O njima su pisali istaknuti svjetski povjesničari umjetnosti (R.Pallucchi, A.Venturi, A.Collacati)
“Neobičan je način na koji autorica iznosi podatke, uspoređuje činjenice, ličnosti i događaje, postavlja pitanja, pa tako se pita zašto se Lovro poslije školovanja u Veneciji , oko 1447. god. vratio u svoj rodni grad Kotor , iz umjetničke metropole u provinciju, kojoj prijete turski osvajači”, rekla je Jasminka Grgurević ocijenivši kako se autorica lagano šećući kroz vrijeme i povezuje daleke, a ipak bliske svjetove.
Grgurević smatra kako na primjerima Junčića, Dobričevića i Đurđa Bazilija, slikara koji su radili za Kotor i Dubrovnik da nas autorica upućuje na činjenicu mobilnosti slikara na području između Dubrovačke Republike i Boke kotorske u razdoblju između od 1440. do 1478.
“Nadam se da je moj dug ispunjen prema još nekoliko ljudi koji su zaslužni za ovu knjigu, koja je povjesno-umjetnička, puna arhivske građe, podataka, datuma i godina, faktografije, napomenula je autorica podsjetivši kako kako je predtavljanje simbolično posvećeno Ivani Burđelez koja na žalost više nije sa nama, a koja je svojedobno odlučila kao predsjednica Matice Hrvatske ogranak Dubrovnik da knjiga bude tiskana.
Knjigu je objavila Matica hrvatska – ogranak Dubrovnik, a predstavljanje su organizirali JU Muzeji Kotor – Galerija Solidarnosti i Hrvatsko građansko društvo Crne Gore Kotor.