15. kolovoza kršćanski svijet slavi Blagdan Uznesenja blažene Djevice Marije na nebo (Velika Gospa), a tri tjedna kasnije 8. rujna slavi Blagdan rođenja blažene Djevice Marije ili poznatiji kao Mala Gospa.
Blagdan Male Gospe slavi se od 7. stoljeća na kršćanskom istoku, iako svoje korijene ima i ranije od perioda kada je sagrađena crkva na mjestu gdje se vjerovalo da je stajala Marijina rodna kuća.
Iako ne postoji evanđeoski izvještaj o Marijinu rođenju, zbog njene posebnosti u ljudskom rodu kao one koja je od Boga izabrana da nosi, porodi, odgoji , otprati na križ i u grob Sina Božjega zadržan je spomen o njenom rođenju i njenim roditeljima – Joakimu i Ani. Zapamćeno je da su dugo bili bez djece i da je Marija od Boga izmoljeno dijete. O tome postoje vjerodostojni ne evanđeoski spisi ranog vremena.
Jedinstvena majka u povijesti ljudskog roda
U svezi sa tom posebnosti Marijina rođenja kao jedinstvene roditeljice u povijesti svijeta, kršćani i zapada i istoka vjeruju da je ona bila „milosti puna od začeća do smrti“ i kao takva bezgrešno začeta. To ne znači da nije začeta na naravan i biološki način, nego da ju je Bog sačuvao od izvornog ljudskog ‘virusa istočnog grijeha’ u utrobi majke Ane da bi bila majka Gospodinova. To je jedinstvena duhovna stvarnost vezana uz Mariju.
Čitamo li pažljivo rodoslovlje Isusa Krista u prvom poglavlju Matejeva evanđelja nailazimo na pet žena. Četiri žene iz tog najposebnijeg rodoslovlja svijeta – Isusa Krista – okarakterizirane su neobičnim grešnim znakovima baštinjenim od praroditeljice Eve. Tamara je začela dijete sa svekrom, Rahela je bila bludnica, Davidova Betšeba preljubnica, a Ruta strankinja i inovjerka. Sve navedene žene u rodoslovlju simboliziraju Evino prokletstvo na ljudskom rodu koji do današnjeg dana osjeća svaki čovjek.
Jedinstveno rodoslovlje i Marija
Peta žena koja stoji nasuprot njima je Marija i stoji na kraju rodoslovlja. Ona porađa Sina Božjega i Sina Čovječjega i time prekida prokletstvo ljudskog roda. Njen sin, Isus (hebr. Ješua) je Mesija, Pomazanik i Spasitelj svijeta. On je dugo iščekivana nada ljudskog roda od postanka svijeta, baš kao što je i Marija dugo iščekivana žena koju je izraelski narod pokoljenjima iščekivao (Postanak 3,15). Svaka se Izraelka nadala da će ona začeti i roditi Mesiju, a ta čast je pripala poniznoj i čistoj djevojci imenom – Marija. Marijino „Da“ označava eru novog pokoljenja, novog čovječanstva i novog čovjeka o kojem sanjaju razne ideologije i filozofije svih vremena. To je era novog čovjeka – otkupljenika krvlju Kristovom, era koja počinje rođenjem blažene Djevice Marije čiji spomendan slavimo 8. rujna.
Mala Gospa u hrvatskom narodu
Na današnji dan kršćani mnogih hrvatskih mjesta kao Voćin, Čakovec, Solin, Lopare, Bitelić, Grabovac, Strmec u Zagorju slave svoju zaštitnicu – Malu Gospu.
U hrvatskom narodu se udomaćio blagdan Male Gospe kao dolazak jeseni pa se kaže:“Mala Gospa – jesen prava!“
Nadahnut štovanjem Male Gospe i uopće marijanskih blagdana u Hrvata, hrvatski pjesnik Vladimir Nazor napisao pohvalu majci Kristovoj:
O kućo zlatna, o Zvijezdo morska,
O kulo bjelokosti.
Ostani burnim nad morem našim
Ti majko od milosti!
