Knjiga Marije Sentić “Kronologija Republike Hrvatske 1990.-1998.”, u kojoj je i kraći uvod s glavnim događajima od 1980. pa sve do 15. siječnja 1998., kad je potpuno reintegrirano okupirano hrvatsko područje u državnopravni sustav Republike Hrvatske objavili su zagrebački nakladnici Školska knjiga i Hrvatski institut za povijest.
Knjiga je, piše autorica, kronološki pregled političkih, vojnih, gospodarskih, kulturnih i društvenih zbivanja, od najvažnijih, do onih koji se prostorno i vremenski očituju kao detalji. Kronologija prati događaje neposredno vezane za Hrvatsku i BiH, koji se odnose na politiku – politički sustav, ustrojstvo države, Vladu RH, Hrvatski sabor, predsjednika RH i političke stranke, napominje autorica i dodaje kako također prati pitanje nacionalnih manjina, sindikat, policiju (SUP i MUP), vojsku (formiranje Hrvatske vojske), razvoj demokracije, zbivanja u gospodarstvu, prosvjeti i kulturi, crkvi, tisku itd.
Naglašava kako je nešto više pažnje pridano događajima o stvaranju samostalne, suverene i neovisne hrvatske države te se s toga, kako napominje, više prati rad predsjednika, Vlade i Sabora, a posebice početci rada Sabora i kasnijim radom Zastupničkoga i Županijskoga doma Sabora.
“Kronologija prati i događaje vezane uz međunarodnu djelatnost Republike Hrvatske kao što su borba za međunarodno priznanje, početci i razvoj diplomacije, međunarodni kontakti, mirovne konferencije, međunarodni sporazumi, konvencije i odnosi sa zemljama bivše Jugoslavije, a posebno BiH,” navodi Sentić i dodaje kako kronologija prati Domovinski rat, ratne sukobe u Hrvatskoj, sve do operacije Oluja i oslobođenja Knina.
Podsjeća kako se rani sukobi u BiH prate samo onoliko koliko se reflektiraju na stanje u Republici Hrvatskoj. Kao posljedice ratnih događaja kronologija prati i teror, izbjeglice, prognanike i humanitarnu pomoć, navodi Sentić.
Događaji su, kako ističe, poredani kronološkim redom i slijedom od 1990. do kraja 1995. iz dana u dan, a od kraja 1995. do 15. siječnja 1998. navedeni su događaji isključivo vezani uz integraciju preostaloga okupiranoga hrvatskog područja – hrvatskoga Podunavlja.
Kronologija sadrži četiri kazala – kazalo osobnih imena, kazalo zemljopisnih imena, pojmovno i kronološko kazalo te popis literature i popis kratica. Rađena je na temelju dnevnoga i tjednog tiska – Glas Slavonije, Jutarnji list, Novi list, Slobodna Dalmacija, Večernji list, Vjesnik, Danas, Državnost, Glas Koncila, Globus, Nacional i Velebit – iz vremena kad su se događaji zbivali te je naknadno dopunjena objavljenom literaturom.
Marija Sentić bila je voditeljica knjižnice na Hrvatskom institutu za povijest.