Upoznajmo naše biskupe i pastire – Mijo Gorski, pomoćni biskup zagrebački

Foto: Caritas

Zbog pandemije koronavirusa sve češće na televiziji, ali i na prijenosima na internetu, vidimo naše nadbiskupe i biskupe iz nadbiskupija i biskupija diljem Hrvatske. Odlučili smo upoznati vas sa svakim od njih u budućim danima kroz članke na Narod.hr-u.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Upoznajmo naše biskupe i pastire: Josip Bozanić, kardinal i nadbiskup zagrebački

> Upoznajmo naše biskupe i pastire: Nadbiskup splitsko-makarski Marin Barišić 

> Upoznajmo naše biskupe i pastire: Nadbiskup zadarski Želimir Puljić

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Upoznajmo naše biskupe i pastire – nadbiskup đakovačko-osječki Đuro Hranić 

> Upoznajmo naše biskupe i pastire: Nadbiskup riječki Ivan Devčić 

> Upoznajmo naše biskupe i pastire: Vjekoslav Huzjak, biskup bjelovarsko-križevački

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Dolikuje i prekorisno je, da ste sjedinjeni s biskupom. Ko nije unutar oltara Božjega, lišen je kruha Božjega. Biskupa treba štovati, poput Krista. Čuvajte se heretika! Krist je Bog i čovjek. Znam da ste začepili svoje uši pred krivim učiteljima, i čestitam sebi, što mogu govoriti s onima, koji ljube jedinoga Bog.“  (Svet Ignacije Antihoijski, učenik svetog Ivana apostola koji je bio omiljen učenik Isusa Krista, 105. g. ).

Biskup (lat. episcopus, grč. ἐπίσϰοπος: nadzornik, predstojnik) viši je crkveni dostojanstvenik, odnosno poglavar biskupije ili eparhije. Crkva biskupe smatra nasljednicima apostola i namjesnicima Kristovim. U ranom kršćanstvu biskupska se funkcija kao funkcija vođe zajednice prepletala sa svećeničkom, a od kraja II. stoljeća biskupi se smatraju nasljednicima apostola i isključivo vode brigu o zajednici. Imenuje ih papa, a oni svoju vlast obavljaju u hijerarhijskoj povezanosti s njim i drugim članovima biskupskog zbora. Biskupsko ređenje, iz kojeg proizlazi vlast biskupa, određeno je crkvenim pravom.

Tko je biskup Mijo Gorski?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mijo Gorski rođen je 17. rujna 1952. godine u Gori Veterničkoj, župa Mihovljan, kao sedmo dijete u obitelji. Nakon osnovne škole, kao pitomac Dječačkog sjemeništa na Šalati, završio je Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju u Zagrebu. Kao bogoslov Zagrebačke nadbiskupije pohađao je teološki studij na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu na kojem je diplomirao 1977. godine, piše hbk.hr

Za svećenika Zagrebačke nadbiskupije zaređen je 26. lipnja 1977. godine. Službu župnog vikara od 1978. do 1979. godine vršio je u Vrbovcu, a od 1979. do 1982. godine u župi sv. Blaža u Zagrebu.

Od 1982. do 1997. godine vršio je službu upravitelja župe sv. Mateja, Zagreb – Dugave, gdje je sagradio i župnu crkvu. Od 1997. do 1998. godine bio je upravitelj župe sv. Anastazije u Samoboru te dekan Okićkog dekanata.

Od 1998. do 2002. godine bio je župnik župe sv. Blaža u Zagrebu, kada je obnašao i službu biskupskog vikara za grad Zagreb. Godine 2002. imenovan je rektorom Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa, a tu je službu vršio do 2008. godine. Pod njegovim je vodstvom, kao predsjednika Odbora za obnovu zgrade Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa, temeljito obnovljena zagrada drevnog zagrebačkog Sjemeništa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Godine 2008. imenovan je kanonikom Prvostolnog kaptola zagrebačkog, i ravnateljem Nadbiskupijske ustanove za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika. Član je Prezbiterskog vijeća i Zbora savjetnika Zagrebačke nadbiskupije.

Papa Benedikt XVI. imenovao ga je 22. travnja 2010. godine kapelanom Njegove Svetosti s naslovom monsinjor, a 3. svibnja 2010. godine, pomoćnim biskupom zagrebačkim dodijelivši mu titulu naslovnog biskupa Epidauruma (Cavtat).

Nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić, zaredio ga je 3. srpnja 2010. godine u zagrebačkoj prvostolnici za zagrebačkog pomoćnog biskupa.

Službe u HBK

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.