U Subotici je u petak navečer održana svečana akademija Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) u povodu 15. obljetnice izbora prvog saziva HNV-a u Srbiji i 15. obljetnice obrazovanja na hrvatskom jeziku u Vojvodini i Srbiji.
U prepunoj velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici, uz brojne visoke goste iz Srbije i Hrvatske, upriličen je prigodan program i dodijeljene su nagrade najistaknutijim pojedincima, udrugama i institucijama.
Sudionike i goste pozdravila je hrvatska ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, ocijenivši da je današnji dan “jedan od najznačajnijih za hrvatsku nacionalnu zajednicu” jer se obilježava 15 godina od uvođenja nastave na hrvatskome jeziku u Vojvodini i Srbiji, uz potporu vlasti u Srbiji, a posebno Hrvatskog nacionalnog vijeća.
Ona je istaknula da su obje strane prepoznale važnost osnivanja lektorata za hrvatski jezik kao preduvjeta i prvog koraka ka osnivanju katedre za hrvatski jezik u Srbiji “čime bi se osigurala nužno potrebna vertikala u obrazovanju na materinskom jeziku”.
Izaslanik hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas rekao je da je veliki trud rezultirao i velikim postignućima HNV-a u njegovanju i razvijanju hrvatskog identiteta i opstojnosti.
On je za današnji susret ministara obrazovanja Srbije Mladena Šarčevića i Hrvatske, Blaženke Divjak, koji su popodne razgovarali u Subotici, rekao kako “svima daje nadu” za nova postignuća i bolje rezultate u suradnji na zaštiti manjina u obje države.
Predsjednik HNV-a Slaven Bačić istaknuo je kako i ovogodišnja proslava 15. prosinca pokazuje koliko je ostvarila hrvatska zajednica u Srbiji, u uvjetima u kojim a su neka postignuća bila “gotovo nezamisliva”.
Pobrojao je napredak u oblasti obrazovanja i uvođenje hrvatskog jezika u nastavu, početak tiskanje lista hrvatske nacionalne zajednice “Hrvatska riječ”, uvođenje radijskog i tv-programa na hrvatskom na RTV Vojvodine, tiskanje više od 200 knjiga na hrvatskom te osnutak brojnih kulturnih, sportskih i umjetničkih društava.
Udžbenici za srednje škole na hrvatskom u Srbiji bit će u digitalnom obliku
Udžbenici za srednje škole na hrvatskom jeziku u Srbiji bit će digitalni i učenici bi ih trebali dobiti do početka sljedeće školske godine, najavili su u petak u Subotici ministrica znanosti i obrazovanja Hrvatske Blaženka Divjak i njezin srbijanski kolega Mladen Šarčević.
Dvoje ministara su na prvom bilateralnom susretu dogovorili da se problemi dviju nacionalnih zajednica rješavaju recipročno, a jedno od prvih rješenja koje će primijeniti Srbija bit će uvođenje lektorata na hrvatskom jeziku, što bi trebao biti prvi korak ka osnivanju katedre za hrvatski jezik na nekom od sveučilišta u Srbiji.
“Razgovarali smo i o reciprocitetu vezano uz katedru, odnosno u prvom koraku, lektoratu hrvatskoga jezika ovdje u Srbiji, obzirom da na sveučilištu u Zagrebu imamo katedru koja obuhvća srpsku književnost. Mislim da je ovaj razgovor jako važan kako bismo osigurali početne uvjete za sljedeći korak, a to je katedra hrvatskog jezika. To je važno da bismo osigurali jezične kompetencije za učitelje i nastavnike hrvatskoga jezika i one koji predaju u nastavi na hgrvatskom”, rekla je Divjak novinarima nakon razgovora sa Šarčevićem.
Ona je vrlo važnom za hrvatsku maanjinu ocijenila 15. obljetnicu početka nastave na hrvatskom jeziku u Srbiji, naglasivši kako je sa srbijanskim kolegom “razmotrila i sadašnje probleme, ali i neka rješenja”.
“Konačno je riješen problem udžbenika u osnovnoj školi, i na tome smo zahvalni, a pred nama je rješavanje udžbenika u srednjim školama, gdje će se, zbog malih naklada, uvesti digitalni udžbenici. To je rješenje nadohvat ruke”, rekla je ministrica.
Ona je najavila i razvoj znanstvene suradnje, izrazivši nadu da se može postići napredak i u drugim oblastima za koje postoje zajednički interesi.
“Nadamo se i vjerujemo, a tako smo i planirali, da ćemo neke od ovih izazova rješavati bilateralno, a nadam se i posjetu ministra Šarčevića Hrvatskoj, kako bismo u nekom trenutku mogli provjeriti dokle smo došli u različitim segmentima i otvoriti neke druge aspekte suradnje jer su nam neki izazovi stvarno zajednički”, rekla je Divjak.
Šarčević je naglasio da se ne može stati na dosad postignutom.
“Napredak postoji i na tome ne treba stati. Namjeravamo da hrvatska zajednica prva krene u koncept digitalnih udžbenika za nacionalne zajednice”, rekao je Šarčević
On je naveo da se na sastanku govorilo i o novoj mreži škola i fazama upisa, te o drugim promjenama koje su dio reformi predviđenih usvojenim zakonima ili propisima čije je usvajanje u tijeku.
“Rekao sam da i sva djeca imaju pravo, a država obvezu da svoj djeci – bez obzira na nacionalnost ili manjinsku zajednicu, omogući što bolje obrazovanje. Potrebno je raditi na dvije razine – jedna je da brinemo o manjinama, a imamo i civilizacijsku potrebu da zajedno radimo na poboljšanju kvalitete obrazovanja i znanosti. To uvijek može biti bolje jer postoje i međunarodni projekti gdje možemo zajedno nastupati”, rekao je srbijanski ministar prosvjete i znanosti Šarčević.
Na pitanje da li osim dobre volje postoje i konkretni rokovi za realiziranje današnjih dogovora, ministar Šarčević je optimist.
“Na dobrom smo putu da to bude riješeno u narednom periodu, da do početka naredne školske godine riješimo mnoge stvari – od nepriznavanja diploma do svega onog što nije riješeno ili nije rješavano”, rekao je srbijanski ministar.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
