Švicarska u nedjelju na referendumu o useljenicima

Švicarci u nedjelju izlaze na prvi ovogodišnji referendum, na kojem će odlučivati o tome žele li ograničiti broj useljenika u svoju zemlju, koji bi, ovisno o ishodu, mogao imati dalekosežne posljedice po status jedne od najbogatijih zemalja svijeta.

Referendum pod nazivom “Ne masovnom useljavanju” organizira Švicarska narodna stranka (SVP), pojedinačno najsnažnija politička opcija u švicarskom parlamentu, poznata po svojim konzervativnim, antiimigracijskim, pa i ksenofobnim stajalištima. Traže referendum o ponovnom uvođenju kvota za strance koji smiju useliti u Švicarsku, ali i za prekogranične radnike, tražitelje azila i izbjeglice, jer tvrde da je upravo porast broja useljenika doveo do “oboljenja” švicarskog društva koje se ogleda u gubitku vrijedne obradive zemlje, prenapučenosti, preopterećenom javnom prijevozu, povećanju cijene rada, porastu kriminala, zloporabi traženja azila i “gubitku nacionalnog identiteta”.

Švicarska je 2007. ukinula kvote za strane radnike, a BBC je objavio da je u ovom prijedlogu riječ o ponovnom uvođenju kvota, odnosno ograničavanju broja dozvola boravka na 2000 godišnje za građane zemalja iz skupine “A8”, koje u u EU ušle 2004.

“Ne želim živjeti poput sardine u konzervi”, kazao je za tabloid Blick neovisni političar Thomas Minder, zagovaratelj inicijative.

Gradić Zug, 20 kilometara južno od Zuricha, strahovito je niskim korporativnim porezima privukao gotovo 20 tisuća tvrtki u to nekad siromašno poljoprivredno područje, ali je poplava bogatih došljaka izvana drastično poskupjela troškove života i mnoge mještane primorala na odlazak. Osobito su napeti odnosi Švicaraca i Nijemaca, unatoč zajedničkom jeziku.

“Nijemci dobivaju dobro plaćene poslove i kupuju kućerine”, objašnjava zamjerke Švicaraca vlasnik ortopedske tvrtke Telthin Thorsten Schwenke, i sam Nijemac.

U tu alpsku zemlju godišnje uđe oko 70 tisuća imigranata, a od ukupno osam milijuna stanovnika, nešto iznad 23 posto su stranci, što Švicarsku čini zemljom s najvećim postotkom stranaca u Europi, poslije sićušnog Luksemburga. Pitanje imigranata stalno je prisutno u švicarskoj stvarnosti i referendumi o tome se ciklički ponavljaju, ali bi ovaj, ako uspije, mogao dramatično narušiti odnose s Europskom unijom, jer dira u jedan od temelja EU, slobodu kretanja.

Švicarska nije članica Unije, ali s njom ima oko 120 potpisanih bilateralnih sporazuma koji uređuju odnose na svim razinama, a onaj o slobodi kretanja, koji je potpisala prije 12 godina, jedan je od krucijalnih.

Zato se švicarskim vlastima ‘diže kosa na glavi’ jer po posljednjem ispitivanju javnog mnijenja uglednog instituta Gfs iz Berna broj onih koji podupiru inicijativu raste i sad iznosi 43 posto, šest posto više nego dva tjedna prije toga, a broj onih koji joj se protive pada i sad je na 50 posto, pet posto manje nego u siječnju, uz sedam posto neodlučnih.

Zagovornici inicijative kažu da mnogi Švicarci više ne razumiju logiku imigracijske politike kojom se pokušava ostvariti rast gospodarstva samo zato da bi se moglo zaposliti još imigranata. Protivnike inicijative osobito smeta napad na visokostručne strane radnike, čiji se broj također želi ograničiti, jer tvrde da su oni presudni za sadašnju kvalitetu i konkurentnost švicarskih multinacionalnih koncerna u sektorima visoke tehnologije, farmacije, bankarstva, ali i u bolnicama.

Među takvima je najviše Talijana, a odmah iza njih su Nijemci, koji tradicionalno rade u IT, financijskom i zdravstvenom sektoru. Oko polovice zaposlenih u istraživačkom i razvojnom odjelu farmaceutskog diva Roche su stranci, kaže izvršni direktor Rochea, Austrijanac Severin Schwan.

“Pokretač švicarskog gospodarstva su inovacije. Zato su nam nužni visokokvalificirani radnici iz Švicarske i izvan nje”, rekao je Hans Hess, čelni čovjek Swissmena, predstavnik sektora električne energije i inženjerstva.

Od 10 novootvorenih tvrtki u Švicarskoj, četiri su u vlasništvu stranaca, a u njima je 2013. bilo zaposleno 30 tisuća ljudi. Stranci su i veći potrošači. Sredit Suisse objavio je da su četvrtina porasta osobne potrošnje od 2008. pripisuje useljenicima.

Podaci govore o tome da su 45 posto zaposlenih u švicarskom farmaceutskom, kemijskom i biotehnološkom sektoru građani zemalja članica EU, a u hotelskom sektoru radi 40 posto stranaca.

Europa je i najveći trgovinski partner Švicarskoj, koja je u nju prošle godine izvezla proizvoda i usluga u vrijednosti 120 milijardi švicarskih franaka, pa bi pozitivan ishod referenduma snažno ugrozio odnose s EU, koja je upozorila ne samo da neće dopustiti da se ponovno pregovara o slobodi kretanja, nego i na sasvim izgledne protumjere.

“Iluzorno je misliti da bi se ponovno moglo pregovarati samo o slobodi kretanja. Sloboda kretanja je dio unutarnjeg tržišta, dio paketa. Ne može Švicarska izabrati ono što joj odgovara, a drugo da ostane po strani”, rekla je potpredsjednica Europske komisije i povjerenica za pravosuđe, temeljna prava i državljanstvo EU Viviane Reding za jedan švicarski dnevnik.

Pregovori se mogu voditi samo globalno, o paketu svih 120 bilateralnih sporazuma Švicarske i EU, zbog “giljotinske klauzule”, koja ih sve međusobno povezuje.

“Takvi pregovori ne bi bili u interesu Švicarske”, rekla je Reding, dodavši i da su neutemeljeni strahovi od dugoročnih posljedica useljavanja po švicarski socijalni sustav, jer socijalnu pomoć u Švicarskoj prima samo 3,7 posto državljana zemalja članica EU, u odnosu na četiri posto Švicaraca.

“Švicarska bi jako teško funkcionirala bez jedinstvenog europskog tržišta. Šezdeset posto švicarskog izvoza ostvaruje se prema uvjetima iz bilateralnih sporazuma o pristupu jedinstvenom tržištu”, poručila je Švicarcima Reding, dok je predsjednik EK Jose Manuel Barroso bio još izravniji i jasno rekao da bez slobodnog kretanja ljudi Švicarska neće imati privilegirani pristup europskom tržištu.

Zato velika većina švicarskih političkih stranaka i vlada u cijelosti apeliraju na građane da glasuju “ne” na referendumu, a nedavno su im se u tom nastojanju pridružili Švicarska udruga poslodavaca i organizacije koje predstavljaju poljoprivrednike, proizvođače satova, hotelsku industriju, osiguravajuće kuće, industriju strojeva i tekstila, bolnički i informatički sektor te znanstvene krugove.

“Odobravanje inicijative ugrozilo bi davno uspostavljene bilateralne odnose s EU”, upozorio je ministar vanjskih poslova Didier Burkhalter, a ministar gospodarstva Johann Schneider-Ammann naglasio kako bi “švicarski poslovni sektor jako teško pronalazio odgovarajuće osoblje, a naišao bi i na nove zapreke prilikom izvoza na tržište EU”.

Vlada je građane pozvala i na odbacivanje još jednog referenduma koji se bavi pitanjem useljavanja – tijekom godine Švicarci će se izjašnjavati i o inicijativi organizacije za zaštitu okoliša Ecopop koja okoliš i prirodne resurse kani štititi ograničavanjem useljavanja na 0,2 posto ukupnog godišnjeg prirasta stanovništva.

To prije toga još treba raspraviti i parlament, baš kao i pitanje o tome da se sloboda kretanja ljudi proširi i na Hrvatsku, članicu EU od 1. srpnja 2013., o čemu je Švicarska narodna stranka već najavila da će inicirati referendum.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: Hina
Photo: narod.hr