Stanovnici Zemlje iskušavaju granice planeta na kojemu žive i njegove prirodne izvore, a da bismo svima omogućili kvalitetan život morat ćemo dijeliti stvari poput hrane, vode i energetskih resursa na ravnopravan i održiv način, poručili su znanstvenici koji su u Stockholmu raspravljali o problemima pretjeranog krčenja šuma, zaštite koraljnih grebena, očuvanja ribljih vrsta i izgradnje gradova koji se mogu nositi s klimatskim promjenama.
Oko 1000 znanstvenika iz svih dijelova svijeta okupilo se na konferenciji pod nazivom Resilience 2017., nastojeći potaknuti prilagodbu na život u turbulentnim modernim vremenima pod raznim vrstama pritisaka, poput financijskih kriza ili poplava, koristeći tu vještinu za promjene društava, zajednica i ekonomija nabolje.
“Ako želimo ozbiljno raditi na sveopćoj dobrobiti, od lokalnih zajednica do globalne svjetske ekonomije, moramo znati na koji se način međusobno povezati i surađivati”, kazao je ravnatelj Centra Stockholm Resilience (SRC), Johan Rockstroem, jedan od organizatora i domaćina konferencije, dodavši kako postoje naznake da se to već počinje ostvarivati, od kreatora politike do poslovnih ljudi, rekao je u intervjuu za Reuters.
Primjerice, globalna industrija morske hrane prisiljena je voditi računa o tomu na koji način brinuti o oceanima i morskoj flori i fauni, s obzirom na to da je oko 70 posto ribljih vrsta na globalnoj razini na rubu istrebljenja, kaže Rockstroem.
Iako su potpisnici “Globalnih ciljeva održivog razvoja” (Sustainable Development Goals) što su ga 2015. prihvatile članice UN-a kao način okončanja siromaštva i gladi u svijetu, iznijeli prve smjernice prema odgovornijem pristupu upravljanjem našim planetom, uvijek će biti onih koji prekidaju i ometaju napredak, upozorio je Rockstroem.
Među njima je aktualni američki predsjednik Donald Trump koji je najavio povlačenje SAD-a iz Pariškog sporazuma o borbi protiv klimatskih promjena. Rockstroem ga, kada je posrijedi način razmišljanja, smatra “dinosaurom”.
Što prije treba osmisliti zdraviji sustav prehrane stanovništva, zdraviji okoliš i smanjiti količinu ugljičnog dioksida u svjetskom energetskom sustavu, smatra Rockstroem.
Tempo dosadašnjih aktivnosti na smanjenju stakleničkih plinova ne smije se usporiti, kaže Rockstroem.
Profesorica društvenih znanosti na britanskom Exeteru, Katrina Brown je, otvarajući konferenciju upozorila na to da riječ fleksibilnost ne bismo smjeli koristiti kao poštapalicu ili kao riječ koja opisuje oporavak od neke manje nesreće ili označava “uobičajen posao” kada je posrijedi odnos prema dobrobiti našeg planeta.
Ostali sudionici konferencije istaknuli su potrebu da se u zapadnjačka znanstvena saznanja uklope znanja i perspektive lokalnih i autohtonih zajednica, da bi se, primjerice, ustanovilo na koji način zaštititi pčele i ostale oprašivače, da bi se razumjeli ekstremni vremenski uvjeti ili iskoristila tradicija u tumačenju i radu na poslovima u prirodi.
“Ne možemo se samo postupno prilagođavati, moramo se pokušati sami izmijeniti da bismo bili u skladu sa Zemljom. Ako ne počnemo surađivati s planetom na kojemu živimo, ne piše nam se dobro”, zaključili su znanstvenici.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
