Izabrana predsjednica Europske komisie Ursula von der Leyen u utorak objavljuje sastav i raspodjelu resora u novoj Komisiji.
Službeno je u ponedjeljak objavila sastav nove komisije u kojoj će biti 13 žena i 14 muškaraca, a taj prijedlog još mora potvrditi Europski parlament. Svaka zemlja članica ima po jednog člana EK. Zemlja članice predlažu svoje kandidate s tim da predsjednica komisije može odbiti prijedlog i tražiti neko drugo ime, ali ne može ići protiv volje te članice i ruke su joj prilično vezane.
Razriješena je i dvojba u vezi s rumunjskim predstavnikom – bit će to Rovana Plumb.
U novoj EK osam je sadašnjih članova: Valdis Dombrovskis iz Latvije, Marija Gabriel iz Bugarske, Joannes Hahn iz Austrije, Phil Hogan iz Irske, Vera Jourova iz Češke, Maroš Šefčovič iz Slovačke, Frans Timmermans iz Nizozemske i Margrethe Vestager iz Danske. Hrvatska kandidatkinja je Dubravka Šuica.
Hrvatska je navodno lobirala za to da Šuica ne bude samo povjerenica, nego i jedna od potpredsjednika Europske komisije, no nema naznaka hoće li u tome uspjeti.
Od europskih medija koji su, pišući o sastavljanju novog kolegija europskih povjerenika, uopće spominjali Dubravku Šuicu, njemački Deutsche Welle istaknuo se procjenom da je Šuica političarka lake kategorije jer nema nikakva iskustva u izvršnoj vlasti. To bi joj, po DW-u, mogao biti minus prilikom saslušanja koje svi kandidati moraju proći u Europskom parlamentu.
Dvoje najvažnijih, izvršnih potpredsjednika Komisije trebalo bi, prema svim neslužbenim izvorima, dobiti ove resore: Dankinja Margrethe Vestager digitalnu industriju, a Nizozemac Frans Timmermans borbu protiv klimatskih promjena.
>Istanbulska bojna: Šuica kaže da nema većih Hrvata od nje i kolega na HDZ-ovoj listi
>Tko je Dubravka Šuica, Plenkovićeva kandidatkinja za povjerenicu u Europskoj komisiji?
>EU obilježila potpisivanje IK: pročitajte što su govorili Šuica i Jakovčić!
Ostali kandidati su Didier Reynders (Belgija), Helena Dalli (Malta), Ylva Johansson (Švedska), Kadri Simson (Estonija), Jutta Urpilainen (Finska), Sylvie Goulard (Francuska), Elisa Ferreira (Portugal), Margaritis Schinas (Grčka), Paolo Gentiloni (Italija), Laszlo Trocsanyi (Mađarska), Janusz Wojciechowski (Poljska), Nicolas Schmit (Luksemburg) Janez Lenarčič (Slovenija), Stella Kyriakides (Cipar), Virginijus Sinkevičius (Litva) te Josep Borrell iz Španjolske koji će biti visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednik EK.
Nova EK preuzima dužnost 1. studenoga.
Tko je Dubravka Šuica?
Dubravka Šuica rođena je Dubrovčanka s diplomom engleskog i njemačkog jezika. Svoja prva radna iskustva stjecala je na radnom mjestu profesorice engleskog i njemačkog jezika u dvije dubrovačke škole i centru za odgoj i usmjereno obrazovanje. Kasnije postaje asistent na pomorskom fakultetu u Dubrovniku, a zatim i profesorica engleskog jezika na dubrovačkom veleučilištu. Četiri je godine obnašala dužnost ravnateljice dubrovačke gimnazije, a u to vrijeme predavala je i na American College of Management and Technology u Dubrovniku.
U HDZ-u je od 1990., a danas je i potpredsjednica te stranke. U Sabor je ušla 2000. godine, a godinu kasnije izabrana je za gradonačelnicu Grada Dubrovnika. Dužnost gradonačelnice obnašala je od 2001. do 2009. godine. U Europski parlament ušla je odmah 2013. godine, a trenutni mandat traje joj do 2019.
U Europskom parlamentu djeluje kao zamjenica u Odboru za vanjske poslove (AFET), zamjenica u Odboru za prava žena i ravnopravnost spolova, zamjenica u Odboru za transport i turizam (TRAN), Članica Izaslanstva za odnose s BIH (DSEE), zamjenica u izaslanstvu za odnose s SAD-om (D – US) i Članica Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane (ENVI).
Uz nabrojano, Šuica je potpredsjednica kluba Žena EPP (Europske pučke stranke), predsjednica Odbora za vanjske i europske poslove Hrvatske demokratske i vijećnica u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika.
Vezano uz Istanbulsku konvenciju Šuica je u EP glasovala ‘ZA’, te je kod rasprave o istoj u Hrvatskoj naglasila „puno je važnije usvojiti Istanbulsku konvenciju i tako smanjiti mogućnost nasilja nad ženama, nego odbaciti ovaj dokument zbog riječi kao što su spol ili rod. Znam da se nekima koji su desno ovo neće svidjeti, ali je tako.“
Dodala je još: “Bilo bi nam lakše da je Vlada Zorana Milanovića ratificirala Istanbulsku konvenciju. Ovako to je na HDZ-u, i vjerujem da nećemo odustati, iako će nas kritizirati dio desno orijentiranih birača. Međutim, na to moramo biti spremni želimo li spašavati žene koje su žrtve nasilja.”
Tekst se nastavlja ispod oglasa