Hrvatska udruga banaka (HUB) načelno se ne protivi oporezivanju kamata na štednju, ali apelira da takav zakonski prijedlog, kao i svi ostali zakoni, bude popraćen detaljnom analizom svih njegovih ekonomskih i društvenih učinaka, a ne samo financijskog učinka na proračun.
Uz ogradu da je, dok se još ne znaju detalji, teško komentirati mogućnost uvođenja poreza na kamate na štednju, što je Vlada Planom konvergencije predvidjela za iduću godinu, direktor HUB-a Zoran Bohaček je na današnjem susretu s novinarima istaknuo da takav porez već ima većina zemalja Europske unije, uz napomenu da mnoge zemlje učinke ovakvog poreza kompenziraju kroz porezne olakšice za plaćene kamate na primjerice stambeni ili investicijski kredit.
Takav porez postoji u većini članica EU, a podaci o dobiti od kamata se razmjenjuju među članicama pa oporezivanje kamate na štednju u Hrvatskoj ne bi izazvalo ‘selidbu’ štednje u druge zemlje.
No, ako se uvođenje novog poreza nedovoljno dobro pripremi i ne procijene svi njegovi učinci, moglo bi se dogoditi npr. da banke dignu kamate na kredite, kaže Bohaček.
Ipak, ističe, ostaje za vidjeti kakav će biti model uvođenja ovog poreza, da li će se donositi novi zakon ili će se porez uvoditi kroz izmjene zakona o porezu na dohodak, kao i njegove detalje, npr. da li će se stvarno stopom od 12 posto oporezivati kamate na štednju u iznosu iznad 400 tisuća kuna.
Do tada, mišljenja su u HUB-u, Vlada ima vremena napraviti temeljitu analizu ukupnog hrvatskog poreznog sustava, pa čak i provesti poreznu reformu, zbog pravne sigurnosti i stabilnosti poslovnog okruženja, ali i kako se investitori ne bi za ulaganje odlučivali samo prema području nižih poreznih opterećenja, već prema stvarnom afinitetu za ulaganje.
Analizu ekonomskih i društvenih učinaka Vlada nije zatražila za primjerice nacrt prijedloga zakona o kamatama, pa imamo zakonski prijedlog koji ograničava gospodarske aktivnosti i tržišnu utakmicu, istaknuo je Bohaček.
Jednim od ključnih problema ovog zakona u HUB-u drže zateznu kamatu, koja bi bila jedan postotni bod iznad ugovorene kamatne stope. Osim što se time dokida sloboda ugovaranja među poduzetnicima, zateznoj se kamati tako niskom razlikom oduzima i ‘kazneno’ svojstvo, odnosno poticaj da se ugovorena obveza ispuni na vrijeme, što opet vraća problem neplaćanja, drže u HUB-u.
Uz to, dodaju, primjena ovakvog zakona o kamatama onemogućila bi rizičnije skupine građana da sudjeluju na legalnom tržištu kredita, a s tog bi tržišta mogli nestati i rizičniji proizvodi, poput revolving ili potrošačkih kredita te minusa po tekućim računima. Sve to ‘gurnulo’ bi građane prema crnom tržištu kreditiranja, odnosno ‘kreditima s bandera’. Uzme li se u obzir da je doprinos bankovnih aktivnosti BDP-u oko 6 posto, jasno je da bi to u konačnici moglo imati i negativan utjecaj na gospodarski rast, kažu u HUB-u.
Građanima koji se već nalaze u financijskim problemima trebao bi pak pomoći zakon o stečaju potrošača, čiji prijedlog nacrta u HUB-u očekuju idućeg mjeseca, a za koji navode da bi trebao imati za temeljni cilj da osobni bankrot može proglasiti što manje građana. Do tada, građanima bi trebao pomoći otpis dugova.
Dogovor države, banaka i poduzeća kojima građani najviše duguju oko modela otpisa dugova još uvijek traje pa niti jedna strana ne želi iznositi detalje, no Bohaček je kazao da ti dogovori za glavni cilj imaju postavljanje čvrstih i objektivnih kriterija za određivanje socijalne ugroženosti svakog pojedinog dužnika, odnosno da masovnog otpisa dugova građanima s niti jedne strane sigurno neće biti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
