Ostvarenje projekta ‘Gornji horizonti’ koji podrazumijeva prevođenje voda iz slijeva Neretve u slijev Trebišnjice, čime se neretvanskom slijevu oduzima oko četiri milijarde kubika vode godišnje, imao bi katastrofalne posljedice na poljoprivrednu proizvodnju u dolini Neretve od koje živi više od 40.000 ljudi, upozorili su zastupnica u Europskom parlamentu i predsjednica HSP AS Ruža Tomašić i saborski zastupnik HSP AS Ivan Šimunović koji su udružili napore kako bi se taj projekt zaustavio.
„Bez jasne studije utjecaja na okoliš i kvalitetne prosudbe, projekt „Gornji horizonti“ definitivno ne može biti prihvaćen i apsurdan je, rekao je za narod.hr gradonačelnik Metkovića Božo Petrov.
„Već je sasvim jasno što se sve događa u dolini Neretve glede opskrbljenosti vodom“, rekao je Petrov i pojasnio da su četiri milijarde kubika vode već oduzete, a zaslanjivanje rijeke Neretve kroz donji dio rijeke je opće poznato.“
„Završetkom projekta bit će dodatnih 2 milijuna kubika vode manje, onda očekujem još katastrofalnije posljedice“, kazao je Petrov. „Čudi me da se uopće razgovara o završetku “Gornjih horizonata”, dok se još nije napravila kvalitetna studija utjecaja na okoliš. Sada je u tijeku pilot projekt, navodnjavanje u dolini Neretve u sklopu kojeg će biti i pomična brana na području Komina, upravo protiv salinizacije“, naglasio je Petrov.
Međunarodno povjerenstvo je to koje bi trebalo funkcionirati i usuglašavati se između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, rekao je Petrov i dodao da ne možete na području jedne države donijeti jednu odluku ako ona značajno utječe na područje druge države i to se jasno zna. „Ne može BiH na svoju ruku završiti projekt Gornji horizoniti, ako se smatra da će on jako štetiti Hrvatskoj.“
Zastupnica Ruža Tomašić uputila je pitanje Europskoj komisiji u kojem je istaknula kako Hrvatska prema člancima 10. i 11. u poglavlju 3. Berlinskih pravila o vodnim resursima ima pravo upravljati bazenom Neretve, a isti članci obvezuju države da upravljaju međunarodnim riječnim bazenima u dobroj vjeri, što ovdje nije slučaj.
Ruža Tomašić je pitala Komisiju je li upoznata s ovim slučajem i hoće li stati u zaštitu prava država članica da sudjeluju u upravljanju riječnim bazenima koje dijele s trećim zemljama kao i hoće li Komisija ustrajati na rješavanju ovakvih otvorenih pitanja s državama iz susjedstva tijekom njihovih pregovora za članstvo u EU.
Da je nužna oštra reakcija Hrvatske kako bi se zaustavio ovaj projekt i zaštitila Neretva, a s njom i brojna radna mjesta i egzistencija ljudi, smatra zastupnik u Hrvatskom saboru Ivan Šimunović te je uputio zastupničko pitanje Vladi Republike Hrvatske u kojem je pitao ministra zaštite okoliša i prirode Mihaela Zmajlovića koji je stav Hrvatske prema ovom projektu i što Hrvatska poduzima kako bi se sačuvao tok Neretve čija dolina je jedno od najplodnijih područja Hrvatske i gdje se uzgaja jedan od rijetkih poljoprivrednih proizvoda koje Hrvatska izvozi.
„Neretva bi preusmjeravanjem manjih rijeka koje se u nju prirodno ulijevaju izgubila znatan dio svog hidropotencijala, a povećani salinitet bi potpuno onemogućio uzgoj voća i povrća u dolini Neretve južno od Čapljine. To bi predstavljalo snažan udarac na lokalno gospodarstvo koje opstaje uglavnom od uzgoja voća i povrća na zemljištima uz rijeku, ali i na hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju kojoj je proizvodnja u dolini Neretve značajan dio, i to onaj uspješniji,“ navodi Šimunović.
„Ako se želi završiti takav projekt, ja nemam ništa protiv ekonomske dobiti ako nije na štetu zdravlja ili prosperiteta nekog drugog područja a po nama ovo bi moglo imati nesagledive posljedice na dolinu Neretve“, rekao je Petrov za narod.hr.
