Već se prije u političkim kuloarima spekuliralo da bi Socijaldemokrati mogli biti HDZ-ovi “rezervni igrači”, ali se to uvijek odbacivalo. No slučaj u kojem je prvi potez bivših SDP-ovaca bila podrška HDZ-u za promjenu Ustava oko referenduma, pokazuje da bi moglo biti upravo tako.
> Bivši SDP-ovci podržali HDZ: Potpisali im za promjenu Ustava oko referenduma
> Tko je sve HDZ-u dao potpise za ustavne izmjene koje će u praksi onemogućiti referendume u RH?
> Petir: Da, podržat ću Plenkovićev prijedlog promjene Zakona o referendumu jer…
Teza da se podrškom Plenkoviću štiti desnicu od referenduma ljevice – ne drži vodu
“Kvorum podrške posebno je važan u trenutku kada lijevo-liberalne političke opcije žele izmijeniti Ustav na način da se u Ustav uvede tzv. “pravo na pobačaj”, a kako za to nemaju podršku u Saboru, najavili su da će o uvrštenju tzv. “prava na pobačaj” u Ustav pokrenuti provođenje referenduma za što bi im prema sadašnjim pravilima bila dovoljna većina birača”, ustvrdila je za Narod.hr Marijana Petir, nezavisna zastupnica u HDZ-ovom klubu, koju smo kontaktirali nakon informacije da je podržala HDZ-ovu inicijativu za proces promjene Ustava koje se tiču referenduma i kojima bi se Ustavnom sudu dale velike ovlasti.
Naime, od ukupno 151 saborskog zastupnika, HDZ je za svoju inicijativu prikupio 92 potpisa, što znači da bi im trebalo još devet ruku za konačno izglasavanje promjene Ustava. Ako je teza koju je Petir iznijela točna, nejasan je prvi politički potez tek osnovane stranke Socijaldemokrati – podrška HDZ-u oko otežavanja referenduma.
Na potpisnoj listi nije, međutim, ime predsjednika Socijaldemokrata Davorka Vidovića, ali ni bivšeg predsjednika SDP-a Davora Bernardića. Inicijativu su potpisali Romana Nikolić, Vesna Nađ, Erik Fabijanić, Ivana Posavec Krivec, Domagoj Hajduković, Katica Glamuzina, Željko Pavić, Renata Sabljar Dračevac, Nikša Vukas te Marina Opačak Bilić.
Potpise su navodno dali i Dario Zurovec (Fokus), Milan Vrkljan (nezavisni), Hrvoje Zekanović (nezavisni), Marijana Petir (nezavisni).
Objašnjenje predsjednika Socijaldemokrata
”Dizanje ruke za HDZ-ovu Vladu bilo bi od nas izdajnički. Mi smo svi u Sabor izabrani kao zastupnici oporbe. Ali jednako tako nećemo po svaku cijenu niti rušiti. Evo, sad je u Saboru četiri-pet zakona izglasano jednoglasno, takve situacije su potpuno normalne. Nismo mi neki opstruktori, a naravno da HDZ nudi premalo dobrih rješenja cijeloj državi”, kazao je predsjednik Socijaldemokrata, Davorko Vidović. Glavni tajnik stranke Nikša Vukas kaže da je pitanje jesu li HDZ-ovi “rezervni igrači” uvredljivo i da nije tema razgovora.
Socijaldemokrati, osim već spomenutog – jedini u oporbi nisu htjeli potpisati inicijativu za pokretanje procedure o izglasavanju povjerenja HDZ-ovu ministru zdravstva Viliju Berošu.
Uvjet ljevice: “pravo na pobačaj” u Ustavu
Promjene Ustava i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu kojima bi se uredilo područje neposredne demokracije HDZ je počeo razgovorom sa svim oporbenim parlamentarnim strankama.
> Odvjetnik Novosel: Kroz novi zakon referendumske će se inicijative pokušati još više ograničiti
> Optužnica Josipi Rimac: Slavila je pobjedu pjevajući srpske cajke, a s Kuščevićem ukrala referendum “Narod odlučuje”
Predsjednik njihova Kluba zastupnika Branko Bačić pozvao je sve stranke na razgovor, a svi su mu se i odazvali, osim Mosta koji je unaprijed odbio razgovor na tu temu uz optužbe da HDZ krade referendume.
> (FOTO) Kako je Plenkovićeva Vlada 2018. ignorirala volju građana i ukrala referendum Narod odlučuje
Svi ostali se slažu da ovo područje treba urediti, kako u Ustavu, tako i u svim drugim propisima, ali se ne slažu svi s HDZ-ovim prijedlozima. SDP-ovci su se na prvu suzdržali od analiziranja HDZ-ovih prijedloga, navodeći da će to učiniti kada ih vide napismeno, u formalnom obliku, ali su odmah zatražili da se istodobno u Ustav uvede i “pravo žena na pobačaj”. Na tome je svoju podršku promjeni Ustava uvjetovalo i Možemo!
No, kako im je premijer Andrej Plenković poručio prije dva tjedna, od toga neće biti ništa. Plenković kaže da je “pravo na pobačaj” zajamčeno zakonom, da je ono dodatno potvrđeno odlukom Ustavnog suda te da to neće ući u Ustav. Ljevica zato prikuplja potpise da se o pobačaju raspiše referendum.
Plenkovićeva tanka većina
Najavom da će od jeseni napustiti koaliciju s HDZ-om i manjim partnerima, Radimir Čačić, predsjednik Reformista, vladajuću većinu u Saboru ostavlja na minimalnih 76 ruku. Saborskoj većini u lipnju prošle godine priključio se Silvano Hrelja, zastupnik HSU-a koji je na izbore izašao na listi lijeve Restart koalicije, čime je koalicija podebljana na 77 zastupnika. Već tada su u neslužbenim razgovorima HDZ-ovci govorili kako im je dosta Čačićevih ucjena i kako je dobro da se većina podeblja, odnosno kako više ne bi ovisila o jednoj ruci, onoj Čačićeve saborske zastupnice Natalije Martinčević, piše Jutarnji list.
U političkim se kuloarima, kao i uvijek, spominje da HDZ sasvim sigurno ima rezervnu opciju, odnosno žetončiće koji bi mogli podržati većinu. U tom smislu spominje se ime bivšeg Suverenista Hrvoja Zekanovića, koji nije nikada do kraja odbio mogućnost da podrži HDZ. A tu su i Socijaldemokrati…
> Selak Raspudić: Silovanje dnevnog reda kako bi se prošvercale ustavne izmjene koje će onemogućiti referendume u Hrvatskoj
Silovanje dnevnog reda
“Sad se vidi u kom grmu leži žeton. Ovakvo silovanje dnevnog reda, gdje se preko noći pokušava ugurati novu točku, sve kako bi se trenutkom nepažnje onemogućila saborska rasprava i prošvercale ustavne izmjene koje će u praksi ne samo otežati nego onemogućiti referendume u Republici Hrvatskoj sramota je za sve demokratske procedure i prosto je nevjerojatno da postoji ikoja demokratska stranka odnosno zastupnik u Republici Hrvatskoj koji će podržati ovakvo gušenje demokracije HDZ-a i onemogućavanje izjašnjavanja volje hrvatskih građana”, rekla je Selak Raspudić za N1, nakon iznenadnog uvrštavanja sporne točke u dnevni red.
Predložene izmjene Ustava odnose se na prijedlog da za raspisivanje državnih referenduma uvjet više ne bude podrška 10 posto od ukupnog broja birača, što je više od 360.000 potpisa, nego da to budu potpisi 250.000 birača. Također, predlaže se da uvjet za promjenu Ustava i organskih zakona bude podrška najmanje trećine svih birača u državi, a za ostala referendumska pitanja morala bi se izjasniti najmanje četvrtina svih birača.
U proceduru je uvršten i prijedlog izmjena Ustavnog zakona o Ustavnom sudu prema kojem se više ne bi čekalo prikupljanje potpisa za referendumsku inicijativu, nego bi Ustavni sud o (ne)dopuštenosti pitanja odlučivao prije nego što se pristupi prikupljanju potpisa.
> Žustra rasprava u Saboru o izmjeni Ustava oko referenduma
Što je sporno u nacrtu prijedloga zakona?
“Nacrt prijedloga Zakona favorizira protivnike narodne referendumske inicijative, time što protureferendumski odbor, koji nema nikakav legitimitet prikupljenih potpisa, suprotstavlja organizacijskom odboru koji je prikupio barem 10 posto potpisa od ukupnog broja birača te daje slobodnu ruku različitim razinama vlasti da sudjeluje u protureferendumskoj kampanji uz protureferendumski odbor, čime suprotstavlja vlast narodu, što je pogrešan koncept. Kodeks dobre prakse Venecijanske komisije o referendumima navodi da “javne vlasti ne smiju utjecati na rezultat glasovanja kroz prekomjernu, jednosmjernu kampanju”, objasnio je odvjetnik Karlo Novosel ispred U ime obitelji na nedavnom okruglom stolu “Čemu referendum”.
“Potrebno je odrediti da se potpisi mogu prikupljati na bilo kojem mjestu na području Republike Hrvatske, kao što je to u Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, Zakonu o lokalnim izborima, Zakonu o izboru Predsjednika Republike Hrvatske i Zakonu o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske te putem aplikacije e-građani. nema razloga zašto bi prikupljanje potpisa za kandidiranje državnih i lokalnih dužnosnika bilo moguće na svim javnim i privatnim mjestima, a za narodnu referendumsku inicijativu samo na javnim mjestima koje odredi lokalna samouprava”, ističe odvjetnik.
Kritična pitanja
Zaključno, ukazao je ponovno na nekoliko kritičnih pitanja:
- Prikupljanje potpisa na svim javnim površinama i na privatnim mjestima (po kućama, na radnom mjestu) kao za predsjedničkim izborima
- Prikupljanje potpisa preko sustava e-građani ili posebne aplikacije DIP-a (ako je žele napraviti za sve referendumske inicijative)
- Omogućiti da volonteri mogu upisivati podatke, uz vlastoručni potpis građana
- Usklađivanje normi broja potpisa i vremenskih rokova s državama EU (npr. 2 % u 3 mjeseca) te minimum 14 dana za brojanje i pripremu potpisnih lista (po referendumskom pitanju – 2 pitanja 2×14 dana), maksimalno 30 dana
- Da se ostavi norma da se usvojeni zakoni i/ili dijelovi Ustava mogu mijenjati samo na narodnom referendumu, kako su i doneseni
- Da se vodi katalog odbijenih potpisa i razloga odbijanja (za pregled potpisnih lista u pisanom obliku)
- Propisati da vlast ne može davati mišljenja o narodnoj referendumskoj inicijativi za vrijeme prikupljanja potpisa (propisati neku vrstu “šutnje” kao izborne šutnje), ne smiju zagovarati niti obeshrabrivati prikupljanje, već se mogu očitovati jedino ako se prikupi dovoljan broj potpisa.
