U današnjoj emisiji Nedjeljom u 2 na HRT-u gostovala je ministrica kulture i medija Nina Obuljen-Koržinek. Među ostalim, govorila je i o novom Zakonu o elektroničkim medijima čiji je prijedlog izradilo njezino ministarstvo, a koje će se uskoro naći u drugom čitanju u Saboru.
Voditelj Aleksandar Stanković na početku se ispričao zbog uhićenja glavnog ravnatelja HRT-a Kazimira Bačića.
Ministrica je kazala da je i njoj neugodno, to baca sjenu na sve dobro i kvalitetno što se radi na HTV-u. Stankoviću je kazala da se i on mogao ispričati za svoje gafove, na što joj je on odgovorio da se uvijek ispriča. Obuljen Koržinek rekla je da je HTV i dalje jako gledan, vjeruje mu se i pronalazi prostor za hrvatsku kreativnu industriju te bi, gledajući cjelinu, HTV-u dala vrlo dobru ocjenu.
Na pitanje može li HDZ sa sebe skinuti odgovornost što je izabran Kazimir Bačić, kazala je da se ravnatelj bira u Saboru, a Bačić je 30 godina radio na HTV-u, i moglo ga se promatrati kao profesionalca koji će raditi u korist HRT-a. Prve godine njegova mandata HRT je napravio iskorake u vezi poslovanja, ispunjavanja ugovorih obveza, dodala je. Voditelj je podsjetio da ga je predložio zastupnik Milana Bandića Kažimir Varda.
Tko je Nina Obuljen Koržinek?
Nina Obuljen Koržinek rođena je u Dubrovniku 1970. u obitelji Nikole Ćiće Obuljena, bivšeg dubrovačkog gradonačelnika, a u rodu je s teatrologinjom Mani Gotovac. Nakon što je u Dubrovniku završila osnovnu i srednju školu, 1988. godine upisuje se na Muzičku akademiju sveučilišta u Zagrebu i Filozofski fakultet istog sveučilišta.
Violinu na Muzičkoj akademiji je diplomirala 1992., a francuski jezik i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu 1996.
Smjer doktora društvenih znanosti u znanstvenom polju politologije stječe na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu 2013. godine. Završila je Diplomatsku akademiju Ministarstva vanjskih poslova, a usavršavala se na katedri za doktorske studije Sveučlilišta Paris-Dauphine.
U opisu njezine karijere na stranicama Vlade RH stoji da je, od 1992. do 1996. bila stručna suradnica u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu (dakle, još za vrijeme studija na Filozofskom fakultetu). Od 1997.-1998. bila je savjetnica u Uredu za ravnopravnost spolova, u UNESCO-u u Parizu. Od 1998. do 2000., za vrijeme HDZ-ove vlade Zlatka Mateše bila je šefica kabineta ministra kulture Bože Biškupića.
Također je bila predsjednica Programskog vijeća HRT-a (postavljena za vrijeme Milanovićeve vlade) i članica upravnog odbora HAVC-a.
> Ako predstava nije govor mržnje, već umjetnost – zašto Kerempuh cenzurira scene dehumanizacije?
> Raspudić: ‘Vlada medijima prijeti milijunskim kaznama zbog komentara čitatelja’
Godine 2000. bila je načelnica Odjela za UNESCO u Ministarstvu vanjskih poslova. Od 2006. do 2011. godine obnašala je dužnost pomoćnice ministra i državne tajnice u Ministarstvu kulture RH, za vrijeme HDZ-ove Vlade, u vrijeme novog mandata ministra Bože Biškupića, iznimno bliskog Ivi Sanaderu, i njegova nasljednika Jasena Mesića, gdje je bila zadužena za područja kulture i medija. Od 2000. do 2006. te od 2012. do 2016. radila je kao znanstvena suradnica na Institutu za razvoj i međunarodne odnose u Zagrebu. Godine 2016., uspostavom Plenkovićeve vlade postaje ministrica kulture.
Godine 2013. godine, zajedno s Hrvojem Hribarom i Gordanom Vnuk dobila je od Francuskog veleposlanstva odličje Viteza reda umjetnosti i književnosti jer je “poticala jačanje francusko-hrvatskih kulturnih veza posljednjih godina te se zauzimala za realizaciju festivala hrvatske kulture u Francuskoj”, te ”se već godinama zalaže za zaštitu raznolikosti kulturnih izričaja i razvoj europske kulturne politike”.
Bila je koordinatorica za EU u Ministarstvu kulture RH te članica pregovaračkog tima za pristupanje Republike Hrvatske EU.
Sudjelovala je u kreiranju Zakona o HRT-u i Zakona o elektroničkim medijima koji su doneseni konsenzusom HDZ-a i SDP-a 2010. Bila je i članica Ravnateljstva Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža do veljače 2012.
Za vrijeme Milanovićeve vlade imenovana predsjednicom Programskog vijeća HRT-a
Prije nego što je postala ministricom kulture, u vrijeme ministra Hasanbegovića, istupala je u javnosti u obranu ravnatelja HRT-a Gorana Radmana koji je bio zadnji ravnatelj zagrebačke televizije, a koji je imenovan ravnateljem HRT-a u vrijeme Vlade Zorana Milanovića. U vrijeme Milanovićeve vlade i ona imenovana predsjednicom Programskog vijeća HRT-a, a Goran Radman poželio joj je dobrodošlicu na tu poziciju.
> Raspudić: ”Govor mržnje’ krinka je pod kojom se guši sloboda medija i govora”
> Sukob interesa u Ministarstvu kulture: Članice povjerenstva dale novac vlastitim ustanovama
Kritizirala je ministra kulture Zlatka Hasanbegovića koji je od Sabora tražio neprihvaćanje izvješća o radu tog tijela, a branila Radmanov rad.
“Smatram da je potpuno nevažno što bilo koji pojedinac misli o HRT-u, a pogotovo ako su to visoko pozicionirani političari. Jer HRT ne može i ne treba biti u službi ikoje političke opcije. Ali to moramo staviti u kontekst. Jer bez obzira na to kako vi radite, ako dođete na poziciju glavnog ravnatelja voljom jedne političke opcije koja je u tom trenutku na vlasti, svaki vaš potez će biti obrazložen tako da tjerate vodu na mlin toj opciji. Radman je imenovan voljom tadašnje stranke na vlasti i svaki njegov potez stavljao se u taj kontekst. Isto će se to događati i novom vodstvu dok god je na snazi ovakav Zakon”, naglasila je u razgovoru za Nacional o Radmanovom radu.
U vrijeme dok je obnašala dužnost predsjednice Programskog vijeća HRT-a, od kraja 2012. do početka 2015., na HRT-u se dogodilo niz skandala, od javnih televizijskih ispada nekih urednika/novinara, tužbe novinara protiv glavnog ravnatelja HRT-a Gorana Radmana, ali i svih članova Programskog vijeća zbog klevete i sramoćenja, do cenzure serijala Zločini komunizma.
Uloga u HAVC-u – članica upravnog Odbora HAVC-a
Nina Obuljen bila je članica Upravnog odbora HAVC-a od 2015., i to u vremenu kada je HAVC financirao s 250.000,00 kuna novca poreznih obveznika Republike Hrvatske film ’15 minuta – Masakr u Dvoru’ koji govori o zločinima nad mentalnim bolesnicima u Dvoru na Uni, za što je u filmu optužena Hrvatska vojska, iako HV s tim groznim zločinima nije imao veze.
Ninu Obuljen Koržinek na to je mjesto kandidirala Hrvatska udruga producenata, na čelu s predsjednikom Hrvojem Osvadićem, a Ministarstvo kulture donijelo je odluku o imenovanju Nine Obuljen Koržinek na mjesto članice Upravnog odbora HAVC-a u veljači 2015.
Zajednica županijskih zajednica udruga hrvatskih invalida Domovinskog rata, Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora i Udruga zagrebačkih branitelja Vukovara zatražile su od državnih tijela gonjenja da dovrše istragu i upoznaju javnost s razmjerom te “neviđene pljačke hrvatskog novca”.
Optužile su ravnatelja HAVC-a Hrvoja Hribara i “cijelu njegovu kliku u HAVC-u” za “financiranje i promoviranje antihrvatskih pamfleta”, filmova “15 minuta – masakr u Dvoru“ i “Chriss the Swiss“ te da je protivno Zakonu o audiovizualnoj djelatnosti dijelio zajedno s članovima Upravnog odbora i AV Vijeća HAVC-a među sobom gotovo 450 milijuna kuna iz hrvatskog državnog proračuna.
> Raspudić za Narod.hr: Kroz Zakon o medijima pokušavaju nametnuti rodnu ideologiju
> (VIDEO) Sabor: Ministrica Obuljen na sva pitanja o arhivima odgovarala istom rečenicom!
Nikola Kajkić, jedan od scenarista filma ‘Ovčara – neispričana priča’, ujedno i predsjednik Nacionalnog sindikata policije prozvao je Ninu Obuljen, članicu Upravnog odbora HAVC-a, koju je na to mjesto postavila bivša ministrica Andreja Zlatar-Violić, ustvrdivši da se upravo ona zalagala za to da film o Ovčari ne dobije ‘ni lipe’. “Ta osoba se treba sramiti i svi oni koji rade u HAVC-u se trebaju sramiti, u ime svih žrtava grada Vukovara, posebno u ime onih koji su ubijeni na Ovčari!”
Knjige izvornih dokumenata o Domovinskom ratu generala Praljka proglasila šundom
Neki joj “kulturni djelatnici” kao prednost ističu njen “dobro odrađeni posao u Biškupićevoj i Mesićevoj kulturnoj administraciji, kad se čak govorilo da je zapravo ona tehnički vodila Ministarstvo kulture”, naveo je T-portal.
Nina Obuljen šundom je proglasila knjige generala Slobodana Praljka 2008. godine te je Praljkova tvrtka bila dužna platiti državi PDV gotovo pola milijuna kuna.
Praljkove knjige izvorni su dokumenti iz Domovinskog rata, vezani uz rat u BiH te odnose Hrvatske i BiH, međutim Ministarstvo financija je, zahvaljujući Nini Obuljen i njezinoj kvalifikaciji šunda, 7. svibnja s Praljkova računa ovršilo 435 tisuća kuna.
Nakon što je generalu Praljku, u to doba već financijski iscrpljenom zbog visokih troškova obrane, odbijena žalba na rješenje, deklarativno su se javili mnogi, od tadašnjeg ministra Matića, do Zorana Milanovića kao predsjednika Vlade koji je ustvrdio da bi “bilo normalno da su dokumenti koje je prikupio i objavio general u svojim knjigama objavljeni uz financijsku potporu hrvatske države”, uz zaključak da se na predmetno izdanje, a neosporno je riječ o knjigama, PDV plaća po stopi od nula posto, istaknuo je Milanović, navodi Večernji list.
General Praljak 1. veljače 2012. od ministrice kulture Andree Zlatar zatražio je novu procjenu tog mišljenja, ali mu nikad nije odgovoreno, a nakladniku knjiga tvrtki Oktavijan stiglo je rješenje Ministarstva financija temeljem kojega mora platiti 628.726,64 kune na ime neplaćenog poreza, navodi maxportal.hr.
Financiranje knjige ‘Jezik i nacionalizam’
Knjigu Jezik i nacionalizam, kojom se negira postojanje hrvatskoga jezika – kuće bitka i bivanja naroda hrvatskoga – upinjući se u isti mah dokazati da postoji ‘srpskohrvatski jezik’, koji je ‘policentričan’, kako navodi M. M. Letica, financiralo je ministarstvo s Biškupićem na čelu dok mu je državna tajnica bila Nina Obuljen. Na prijavu odgovornih osoba u Ministarstvu kulture Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu iz Ministarstva kulture stiglo je očitovanje potpisano potpisom tadašnje državne tajnice Nine Obuljen u kojem stoji glede skandaloznog financiranja “da su se članovi Komisije vodili kriterijem stručne utemeljenosti i relativne zanimljivosti problematike, a nipošto ideološkim ili dnevno-političkim motivima”.
Podsjetimo, riječ je o knjizi koja ne “raspravlja o sudbini hrvatskog jezika” nego taj jezik ne vidi na lingvističkoj karti Europe, odriče mu zasebnost i pravo na život pod hrvatskim imenom.
> Obuljen: Nisam gađala Grmoju mobitelom; Grmoja: Imam svjedoke
Donošenje zakona o arhivima i gađanje saborskog zastupnika mobitelom
Jedan od poteza koji je obilježio prvi mandat Nine Obuljen Koržinek kao ministrice kulture svakako je anuliranje Mostovog zakona o arhivima koji je omogućio pristup građi iz komunističkog vremena te donošenje novog zakona koji je prema mišljenju struke donio ponovno zatvaranje arhiva.
Podsjetimo, u vrijeme dok je Most još bio u vladi, ta je stranka u Saboru predložila izmjene i dopune zakona o arhivima s ciljem da se omogući dostupnost arhiva iz vremena komunizma te da se u Hrvatski državni arhiv dostavi dokumentacija koja mu pripada, a koja se još uvijek ondje ne nalazi.
Na taj prijedlog Zakona odmah je reagirao premijer Plenković najavivši da će Ministarstvo kulture na čelu s ministricom Obuljen Koržinek izraditi zakon koji uređuje to pitanje. Ipak, vladajući Plenkovićev HDZ također je tvrdio da se ne boji otvaranja arhiva te nije odbio Mostov prijedlog zakona u Saboru. No, nezadovoljstvo vladajućih bilo je očito, a zategnutost odnosa na relaciji HDZ-Most bivalo je sve veće. Prema tvrdnjama Mostova je upravo je tijekom razgovora o arhivima ministrica kulture Obuljen Koržinek gađala Mostovca Nikolu Grmoju mobitelom. Pitanje arhiva vjerojatno je bio jedan od ključnih razloga raskida suradnje između HDZ-a i Mosta.
Samo godinu dana nakon što je donesen Mostov zakon u Saboru se našao prijedlog zakona kojeg je izradilo Ministarstvo kulture te ga je većina na čelu s HDZ-om i izglasala. Braneći taj zakon u Saboru ministrica Obuljen-Koržinek na sva je pitanja i kritike saborskih zastupnika odgovarala istom rečenicom, navodeći da se tim zakonom ukida rok nedostupnosti gradiva od 30 godina. Ipak, zakon ima cijeli niz problematičnih aspekata o kojima smo pisali ovdje.
Kerempuhova predstava u kojoj su neistomišljenici prikazani kao svinje koje se na kraju ubija
Za vrijeme mandata ministrice Obuljen Koržinek u kazalištu Kerempuh u Zagrebu izvedena je predstava „Šest osoba traži autora“ redatelja Olivera Frljića u kojoj su neke osobe iz hrvatskog društvenog i političkog života poput biskupa Bogovića, dr. sc. Zlatka Hasanbegovića, dr. Željke Markić i drugih prikazane kao svinje koje se na kraju ubija.
Iako je ministrica kulture nakon kritika da se ovakav uradak financira javnim novcem tvrdila da Ministarstvo kulture to ne financira, na stranicama Kazališta Kerempuh lako se može provjeriti da se to kazalište financira obavljanjem svojih djelatnosti i najvećim dijelom iz proračuna Grada Zagreba te Ministarstva kulture RH.
Zakon o elektroničkim medijima koji će uskoro u drugo čitanje u Saboru
Jedna od tema uz koju vežemo ministricu kulture je i nedavni prijedlog zakona o elektroničkim medijima koji bi se uskoro trebao naći u drugom čitanju u Saboru. On je izazvao val kritika, između ostalog i zato što će izdavači morati brinuti o komentarima čitatelja te ih ili cenzurirati ako nisu u skladu sa zakonom ili preuzeti za njih odgovornost i plaćati kazne.
Saborski zastupnik Mosta Nino Raspudić istaknuo je kako je pojam „govor mržnje“ krinka pod kojim će se gušiti sloboda govora.
“Zakon je apsolutno neprihvatljiv. Počet ću s člankom 93., kojim se de facto uvodi cenzura na komentiranje na portalima. Predviđene kazne drugim člankom 97. su od 100 tisuća do milijun kuna. To je pokušaj izravne ili posredne cenzure ili poticanja nakladnika na autocenzuru. Ono što bih istaknuo kao dodatan problem jest uvođenje rodne ideologije kroz taj zakon. U nekoliko članaka se spominje rodni identitet kao nešto što se treba promicati. To su skandalozne stvari i o tome ćemo sigurno dići puno buke kada dođe na red u Saboru.”, istaknuo je Raspudić nedavno za Narod.hr.
Nedavni potezi Ministarstva kulture i medija – uskrata sredstava slijepima i sukob interesa prilikom dodjele sredstava za poticanje čitanja
Zaklada „Čujem, vjerujem, vidim“ kojoj je jedna od svrha omogućavanje pristupa literaturi slijepim osobama poslala je nedavno otvoreno pismo medijima u kojem navodi kako je Ministarstvo kulture i medija onemogućilo slijepima korištenje zvučnih knjiga koje su u ovom pandemijskom razdoblju slijepim osobama iznimno važne. U njemu su upozorili da Ministarstvo Nine Obuljen-Koržinek nije Zakladi dodijelilo sredstva na natječaju na kojem je Zaklada bila prijavljena što će za posljedicu imati da će mnoge slijepe i slabovidne osobe u ovo pandemijsko vrijeme, kada im je korištenje zvučnih knjiga itekako potrebno, ostati bez te mogućnosti. Upravitelj zaklade Mirko Hrkać naveo je također i da Zakladu, iako je bila prijavljena na natječaj, Ministarstvo nije navelo ni u popisu prihvaćenih ni u popisu odbijenih programa što ih je onemogućilo da upute službeni prigovor.
Nedavni sukob interesa, također prilikom jednog natječaja, ponovno je potresao Ministarstvo kulture. Ministarstvo kulture i medija u veljači ove godine raspisalo je “Javni poziv za predlaganje programa koji potiču čitanje i razvoj čitateljske publike u Republici Hrvatskoj za 2021. godinu”. Članica Povjerenstva Katica Mikulčić Matković ravnateljica je Gradske knjižnice Velika Gorica. Upravo knjižnici u kojoj je ona ravnateljica, Gradskoj knjižnici Velika Gorica, na ovom je natječaju odobreno 20.000,00 kn za program “Radionice za djecu s teškoćama čitanja”. Članica povjerenstva Ksenija Banović članica je Hrvatskog P.E.N. centra i Upravnoga odbora Društva hrvatskih književnih prevodilaca. Upravom Hrvatskom centru P.E.N.-a Zagreb u ovom je natječaju odobreno 20.000,00 kn za program “Vidi poezija! – program poticanja čitanja”, a Društvu hrvatskih knjiženih prevodilaca dodijeljeno je 50.000,00 kn za program “Književni trenutak”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
