Hrvatska i Švedska pozvale su u utorak na smirivanje napetosti s Turskom koja je zaprijetila da će izaći iz migrantskog sporazuma s EU-om i prema Europi pustiti novi val izbjeglica iz Sirije.
Turski predsjednik Tayyip Erdogan više je puta zaprijetio da bi Ankara mogla izaći iz sporazuma o zaustavljanju izbjegličkog vala koji su EU i Turska potpisali prošle godine, kao odgovor na zabranu političkih skupova u zapadnoj Europi uoči turskog referenduma o širenju Erdoganovih ovlasti.
“EU i Turska moraju ovome pristupiti trezveno. Usmjereni smo jedni na druge i moramo smiriti napetosti”, rekao je švedski premijer Stefan Lofven na zajedničkoj konferenciji za novinare s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović.
“Moramo ispuniti obveze prema Turskoj, ali Turska mora znati da destabilizacijom ne može ništa postići nego upravo suprotno”, dodao je.
Najavio je da granične kontrole sa schengenskim susjedima, koje je vlada uvela prošle godine i produljila do svibnja, ostaju na snazi kao dio šireg eropskog odgovora na migrantsku krizu.
Grabar-Kitarović, koja boravi u državnom posjetu Švedskoj, također je za deeskalaciju odnosa s Ankarom, a ako Turska ostvari svoju prijetnju i dodje do reaktiviranja tzv. balkanske migranske rute, podizanje ograda i zidova smatra zadnjim rješenjem.
“Ne želim fizičke prepreke između susjednih zemalja, to je zadnje rješenje. No, ono što ćemo raditi je štititi stabilnost i nacionalnu sigurnost zemlje, jer ne želimo postati sabirni centar za one koji zbog bodljikave žice na granici sa Slovenijom i Mađarskom nemaju kamo poći”, istaknula je Grabar-Kitarović.
Žicu, odnosno zid koje su na granici s Hrvatskom postavile Slovenija i Mađarska nazvala je “tragedijom za Europu”. “Prepreke nisu ondje bile ni za Hladnog rata. To je tragedija za odnose u Europi, za koncept solidarnosti i za ostale vrijednosti na kojima je utemeljena Europa, uključujući slobodu kretanja ljudu”, istaknula je predsjednica.
Ističući više puta da bi blokada granice sa susjednom Srbijom bila zadnje rješenje, predsjednica je rekla da je “apsolutno nužno” ljudima i tehnikom pojačati tzv. zelenu granicu između dviju zemalja koje dijeli rijeka Dunav.
Više od milijun izbjeglica i migranata iz Sirije, Iraka, Afganistana i drugih zemalja ušlo je 2015. u EU iz Turske preko grčkih otoka. Taj je priljev zaustavljen nakon što su Bruxelles i Ankara potpisale u ožujku 2016. sporazum vrijedan šest milijardi eura.
Švedska, zemlja od deset milijuna stanovnika, u tom je povijesnom migranstkom valu primila 244.000 tražitelja azila, najviše u Europi po glavi stanovnika. Hrvatska je bila isključivo tranzitna zemlja na balkanskoj ruti, glavnom pravcu za dolazak izbjeglica i migranata s Bliskog istoka u bogate zemlje zapadne Europe.
Prošle je godine u Švedsku stiglo samo 30.000 migranata, pošto je u ožujku 2016. balkanska ruta zatvorena, a Švedska, nakon desetljeća velikodušne useljeničke politike, uvela granične kontrole sa schengenskim državama i oštre propise o davanju azila.
Grabar-Kitarović i Lofven upozoravaju na zabrinjavajuće stanje u JI Europi
EU se mora snažnije angažirati u jugoistočnoj Europi kako bi se dovršile euroatlanske integracije regionalnih zemalja, a na mjesto Unije ne bi uskočile neke druge države, suglasili su se u utorak u Stockholmu hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i švedski premijer Stefan Lofven.
“Razgovarali smo o zabrinjavajućem razvoju događaja u jugoistočnoj Europi i dogovorili da EU treba igrati značajniju ulogu u regiji”, rekao je Lofven na zajedničkoj konferenciji za novinare s Grabar-Kitarović.
Predsjednica, koja boravi u državnom posjetu Švedskoj, smatra da je susjedstvo pogođeno zamorom EU-a od proširenja i zamorom reformama ljudi koji ondje žive.
“Unatoč Brexitu EU se mora više angažirati, a ljude ohrabriti na reforme”, rekla je Grabar-Kitarović. “Ako se politički i gospodarski ne uključi, prazninu će popuniti druge zemlje”, upozorila je.
Stari etnički sukobi, islamistička radikalizacija i utjecaj trećih zemalja poput Rusije i Turske destabilizirali su ove i prošle godine jugoistočnu Europu koja je ispala iz fokusa Unije, zaokupljene Brexitom, rastom populizma i izborima u nekoliko država članica.
“Moramo učiniti sve da te zemlje osjete da su dio europskog plana”, rekao je Lofven, a Grabar-Kitarović ponovila da je puna integracija tih država u EU i NATO “preduvjet mira i stabilnosti u JI Europi”.
Dvoje dužnosnika razgovarali su i o stanju u EU, migracijama i bilateralnim odnosima uspostavljenima prije 25 godina nakon što je Hrvatska proglasila samostalnost od bivše Jugoslavije.
Dugo zanemarene političke i gospodarske odnose s tom bogatom i naprednom skandinavskom zemljom Hrvatska sada želi obnoviti, a ne samo održavati veze u okviru europskih institucija.
Četiri godine nakon što je švedski kraljevski par bio u Hrvatskoj, Grabar-Kitarović je u utorak bila u uzvratnom posjetu kralju Gustafu XVI. i kraljici Silviji, a kasnije će se susresti i s predsjednikom parlamenta Urbanom Ahlinom.
Zagreb je osobito zainteresiran za jačanje suradnje u IT-u i visokim tehnologijama sa Švedskom, europskom predvodnicom u inovacijama.
Predsjednica je zbog toga obišla švedsku tvrtku Ericsson, svjetskog tehnološkog diva i vlasnika najuspješnije hrvatske IT tvrtke Ericsson Nikola Tesla koja zapošljava 3000 ljudi, uglavnom mladih stručnjaka.
Rekla je da bi se švedski model zadržavanja mladih mogao primijeniti na Hrvatsku, suočenu s negativnim demografskim trendovima i odlaskom mladih ljudi radi boljeg života u inozemstvu.
Ona je u ponedjeljak navečer, na susretu s iseljenim Hrvatima u Stockholmu, rekla da su i oni potrebni domovini “koja stari i umire”, ali je na vlastima u Zagrebu da osiguraju njihov povratak i kvalitetu života kakvu imaju u Švedskoj.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
