Predsjednici vlada Njemačke i Italije Olaf Scholz i Giorgia Meloni prošlog su tjedna u Berlinu potpisali akcijski plan kojim se predviđa jačanje međusobne suradnje dviju zemalja i utvrđuje sadašnje stanje odnosa.
Susret dvoje čelnika dogodio se u okviru njemačko-talijanskih konzultacija, kojima se definiraju odnosi, utvrđuju sporne točke i ističu zajednički ciljevi.
Kako su izjavili Scholz i Meloni na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji nakon sastanka, dvije zemlje namjeravaju čvršće surađivati na više područja, posebice kad je riječ o tehnologiji, tržišnom natjecanju i klimatskim promjenama.
Vodikovod od Afrike do Bavarske
Konkretno, u području tehnološke suradnje predviđena je izgradnja zajedničkog vodikovoda preko Alpa, čime bi dvije države unaprijedile suradnju, zajednički poboljšale poziciju na tržištu energenata i odgovorile na izazove vezane za klimu.
Općenito, Njemačka i Italija izrazile su namjeru snažnije suradnje u području energije u cilju dugoročnog osiguranja opskrbe plinom i vodikom.
>Njemačka zatvorila posljednje tri nuklearne elektrane, Bavarci ogorčeni – Poljska gradi nove nuklearke
Vodikovod South Central Hydrogen Corridor (SCHC) od Afrike do Bavarske trebao bi do 2030. omogućiti uvoz deset milijuna tona vodika.
Izgradnja vodikovoda uključuje i suradnju s Austrijom i Švicarskom, kao i zajedničku potporu proizvodnji obnovljivih energija, plina i vodika u sjevernoj Africi.
Njemačko-talijanski akcijski plan pripremljen je još u mandatu bivšeg predsjednika talijanske vlade Marija Draghija prije dvije godine po uzoru na sličan sporazum između Njemačke i Francuske.
Dvije europske sile s nekim razlikama
Njemačka i Italija, prvo i treće po veličini gospodarstvo u Europskoj uniji, tradicionalno gaje intenzivnu razmjenu na svim razinama, polazeći od povijesne isprepletenosti, međunarodnog utjecaja obiju zemalja i zajedničkih interesa. Njemačka je najveći vanjskotrgovinski partner Italije.
>Njemačka olakšava useljavanje, prioriteti su gospodarstvo i mirovine
I Njemačka i Italija spadaju među takozvane “kasne nacije”, Njemačka je osnovana 1871., Italija deset godina ranije. Obje države ubrzo su se razvile u utjecajne sile s povremenim imperijalnim ambicijama.
U međuvremenu, Njemačka se razvila snažnije od Italije i gospodarski dominira Europom. Dok Njemačka bilježi ravnomjernu razvijenost svojih dijelova, u Italiji su se zadržale ogromne razlike između sjevera i juga.
Njemački bruto domaći proizvod iznosi 3.867.229 milijuna eura, a talijanski 1.909.242 milijuna. Unatoč visokoj razvijenosti Italije u europskom okviru, Njemačka ima dijelom daleko bolje pokazatelje razvijenosti u gospodarskom i socijalnom kontekstu.
Njemački izvoz u Italiju u 2022. iznosio je 87,5 milijardi eura i u odnosu na godinu ranije povećao se čak za 16 posto, a talijanski izvoz u Njemačku bio je 72,3 milijardi eura, s povećanjem od 11 posto u odnosu na prethodnu godinu.
>SAD smatra da Italija ne treba pristupiti kineskoj inicijativi
Obje zemlje imaju važnu ulogu u Europskoj uniji i NATO-u, a na uzajamne odnose utječe i više od 800.000 Talijana koji žive u Njemačkoj.
Otvorena politička pitanja
Tradicionalno dobri odnosi u posljednje su vrijeme narušeni otvorenim aktualnim pitanjima, posebice kad je riječ o migracijskoj politici, odnosno pitanju azila, koje predstavlja jedan od najtežih izazova za EU.
Njemačka je u Europi najatraktivnije odredište za migrante, tim više što njemačko gospodarstvo pokazuje snažnu potrebu za dodatnom radnom snagom ali istodobno politika ne uspijeva u tom pogledu uspostaviti ravnotežu između gospodarskih i socijalnih izazova.
S druge pak strane, Italija je trenutačno u Europi najizloženija nekontroliranom priljevu migranata, koji iz Afrike sredozemnom rutom stižu ponajviše na njezin otok Lampedusu.
>Meloni najavila veliku strategiju protiv ilegalne migracije
Pitanje migracija u posljednje je vrijeme uzrok napetosti u Uniji, a različiti idejni profili vladajućih struktura, u Italiji je na vlasti desnica a u Njemačkoj ljevica, dodatno iznose na vidjelo te razlike.
Scholz i Meloni nastoje međutim posljednjih mjeseci stišati tenzije i u cilju zajedničkih rješenja na razini EU.
No, problemi i dalje ostaju. Predviđa se da će ova godina biti rekordna po broju migranata koji su preko Sredozemlja stigli u Italiju, koja Njemačkoj predbacuje financiranje organizacija koje dopremaju migrante u Europu.
Početkom listopada vlade EU dogovorile su se o zajedničkoj poziciji o azilu, što je smanjilo i napetosti između Berlina i Rima, ali pojedinosti zajedničke politike azila na razini Unije još nisu do kraja utvrđene.
Bivša Alitalia u rukama Lufthanse
Gospodarska suradnja ipak je ključni pokretač njemačko-talijanskih odnosa. Uz planove o izgradnji zajedničkog vodikovoda, na sastanku u Berlinu dogovorene su i pojedinosti njemačkog preuzimanja talijanskog nacionalnog zračnog prijevoznika ITA Airways.
Njemačka Lufthansa trebala bi uskoro preuzeti 41 posto vlasništva te tvrtke, nasljednice Alitalije, s izglednim kasnijim potpunim preuzimanjem, a Meloni je signalizirala kako joj je stalo da se taj posao obavi čim prije.
>Štrajk u Alitaliji: 200 otkazanih letova
Dvoje šefova vlada u Berlinu su demonstirali slogu, u tom smislu formulirali su i izjavu o potpori Ukrajini naspram ruskoj agresiji te dali do znanja da očekuju pozitivan razvoj glede politike azila.
Otvorena pitanja vezana za migracije mogla bi izazvati još napetosti unutar Europske unije, ali ovoga puta na njemačko-talijanskim konzultacijama ona su stavljena u drugi plan u korist strateških, prije svega gospodarskih planova.
Pitanje budućnosti Europske unije
Važna uloga obiju država unutar EU pokazat će se i u raspravi o budućem načinu glasovanja u Uniji, odnosno o pitanju hoće li ona ukidanjem pravila o jednoglasnim odlukama poprimiti obilježja “superdržave” na štetu suverenosti njezinih članica.
Meloni je o tome nedavno i u Zagrebu razgovarala s predsjednikom Hrvatske vlade Andrejem Plenkovićem, koji je poručio kako je Hrvatska protiv te inicijative. Istodobno, Europski je parlament nedavno usvojio izvješće u kojemu preporuča ukidanje jednoglasnosti, što je međutim tek prvi korak u složenom postupku moguće promjene pravila.
>Hrvatska protiv ukidanja jednoglasnih odluka u EU, poručio je Plenković na sastanku u Zagrebu
Manje države, uključujući i Hrvatsku, tome se odlučno protive ukazujući da bi se time njihova pozicija u Uniji znatno oslabila u korist velikih.
Njemačka s druge strane, kao najveća članica, snažno zagovara to rješenje i promiče ga u dijalogu sa svojim utjecajnim partnerima poput Francuske ili Italije.
Unutar složenih mehanizama u Uniji, prioritete ne zadaju samo aktualni izazovi, nego i ciljevi i interesi najmoćnijih. Berlin i Rim u ovom su trenutku zaključili da su njihovi zajednički prioriteti definiranje gospodarske suradnje.
>Je li u EU parlamentu izglasana ‘distopijska superdržava’ Nije, no ovo je dobar probni balon
Što se pak tiče političkih pitanja na razini Unije, kao što su primjerice migracije ili pravila odlučivanja u Uniji, o njima tek predstoje razgovori.
U ovom trenutku, Njemačka i Italija politički nisu toliko bliske da bi pokrenule neku važnu inicijativu koja bi značila veliki iskorak u međusobnim odnosima ili pak u odnosima na razini EU. Zato su konzultacije u Berlinu bile u prvom redu rekapitulacija odnosa, definiranje prioriteta i rješavanje zajedničkih gospodarskih pitanja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
