Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević upozorila je u četvrtak u Hrvatskom saboru da je pandemija Covida ostavila višestruke posljedice na djecu, suprotno njihovim uvjeravanjima da s njom više nemaju problema, javlja HRT.
“Iako će djeca reći da više nemaju problema s pandemijom, istraživanja pokazuju na posljedice s poteškoćama mentalnog zdravlja, porasta nasilja nad djecom, slabljenja radnih navika kod djece, motivacije za učenje”, rekla je pravobraniteljica. Podnijela je Saboru Izvješće o svom radu u 2022. godini.
Pozivajući se na istraživanja, upozorila je na rastuću zabrinutost djece zbog rata, klimatskih promjena i ekonomske neizvjesnosti.
“Raste pesimizam kod djece i mladih i osjećaj usamljenosti”, rekla je zastupnicima. Pozvala je da se učini sve da se generacijama djece vrati bezbrižnost i vjera u svjetlu budućnost u svojoj zemlji.
Pirnat Dragičević pobrojala je niz problema s kojima se djeca susreću. Zatražila je donošenje cjelovitog zakona koji će im osigurati zaštitu. Istaknula je važnost osnivanja sigurnih kuća za djecu, edukacije učitelja i stručnih suradnika o prevenciji i postupanju u slučaju nasilja.
Pravobraniteljica apelirala na Ministarstvo
Apelirala je na nadležno ministarstvo da se u većoj mjeri uhvati u koštac sa vršnjačkim nasiljem.
Upozorila je kako još nema odgovarajuće podrške žrtvama seksualnog nasilja. Istaknula je da pravosuđe još nije prilagođeno djetetu, da je djeci otežan pristup zdravstvenim uslugama, a prava djece s teškoćama u razvoju se krše.
Pirnat Dragičević traži hitno uvođenje medijske pismenosti
Pirnat Dragičević naglasila je da sveprisutni digitalni sadržaji u dječjim životima nameću hitnu potrebu uvođenja medijske pismenosti kao obveznog kurikuluma za sve razine obrazovanja, počevši od predškolskog.
Upozorila je da se slobodne aktivnosti za djecu u većini mjesta naplaćuju. Zbog toga su dostupna samo djeci čiji ih roditelji mogu platiti. Naglasila je važnost da gradovi i općine ulože veće napore da te aktivnosti budu dostupne djeci koja žive u riziku od siromaštva.
U 2022. godini, dodala je, u dugotrajnom i dubokom siromaštvu bilo je 14.000 djece korisnika minimalne zajamčene naknade.
Pozvala je da se propisima osigura nadzor nad uvjetima dječjih igraonicama te da prevencija i zaštita djece u prometu ostane nacionalni prioritet. Prema podacima MUP-a u 2022. u prometu je stradalo 1.376 djece, od toga 12 smrtno, navela je pravobraniteljica.
U toj godini njen je Ured postupao u 3.799 predmeta. Od toga su 1.932 bili novi predmeti. Ured je raznim institucijama dao 68 preporuka i upozorenja. 36 posto je potpuno prihvaćeno, dok za 22 posto nije dobio nikakav odgovor institucija.
Selak Raspudić: ‘Ima li institut pravobraniteljice povjerenje većine?’
“To otvara pitanje ima li institut pravobraniteljice povjerenje saborske većine ili je neki drug problem zbog kojega je malo preporuka prihvaćeno”, rekla je Marija Selak Raspudić (NZ), podsjetivši da je Stephen Nikola Bartulica (DP), koji je sada dio većine, prije nepunu godinu dana prikupljao potpise za smjenu pravobraniteljice, smatrajući da ne obavlja dobro svoj posao.
Oporba je nezadovoljna što rasprava o izvješću kasni, pa Ante Kujundžić (Most) zaključuje da je ono svrha samo sebi. Suglasan je da je djeci nužna psihološka pomoć, te da je dobrobit djece tema na kojoj može početi dijalog vladajućih i oporbe.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
