Milan Šenoa, hrvatski geograf i književnik, te sin velikog Augusta Šenoe rodio se na današnji dan 1869. u Zagrebu. Doktorirao 1895. iz zemljopisnih znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je bio prof. do umirovljenja 1940.
Njegova komedija u tri čina Kako vam drago prvi je put izvedena u Zagrebu 31. siječnja. 1893. u režiji Andrije Fijana; obnovljena je 25. Siječnja 1918. u režiji Branka Gavelle.
Bio je predstojnik Geografskog zavoda od 1922. do 1940. godine. Objavio je 50-ak djela iz fizičke geografije i antropogeografije, putopisa i popularne geografske članke, a pisao je pripovijetke, crtice, eseje, drame i životopise. U pripovijetke unosi regionalna obilježja. Napisao je povijesni roman Iz kobnih dana i životopis Augusta Šenoe Moj otac.
Knjigu Moj otac objavila je Matica hrvatska izvorno 1933. godine. Njezino novo izdanje s dodatnom građom, ispravkama pojedinih previda, opaskama i napomenama opremila je Jasmina Reis, nasljednica ostavštine obitelji Šenoa.
»Poučno je i dirljivo čitati pozitivističku dokumentaciju o prethodnicima, što ju je Milan Šenoa okupio, a ništa manje lijepo pratiti i sentimentalne uspomene na dragog i prerano izgubljenog roditelja. Osim dodatnih spoznaja o upornom i savjesnom književnom radniku, dobijamo najviše informacija o Augustu Šenoi kao skrupuloznom gradskom bilježniku i, pogotovo, snažno angažiranom zagrebačkom senatoru, koji je toj funkciji žrtvovao i nemale kreativne snage, te u brizi za boljitak i održavanje potresom ranjenog grada zapravo izgubio zdravlje i ubrzao svoj odlazak s ovoga svijeta. Smrću u četrdeset i trećoj godini August Šenoa nam je ostavio samo torzo svojih potencijala, a to je ipak impresivna cjelina o koju se oslanja sva potonja hrvatska književnost.
Čitaoci vezani za Zagreb (rođenjem, stanovanjem ili povremenim boravkom), imaju u Šenoi nadahnutog vodiča i dosjetljiva tumača po mnogim gradskim prostorima i raznim povijesnim razdobljima. Pjesmama i prozom, feljtonima i kritikama, cjelinama i ulomcima, taj je pisac podigao pravi spomenik rodnom i voljenom mjestu, takoreći književno ga stvorio i iz temelja ga sagradio, prethodeći u tomu Matošu i Krleži« (Tonko Maroević).
