Hrvatska javnost je tek djelomično upoznata sa nizom velikih znanstvenika i umova koji su rođeni na tlu Hrvatske. Jedan od onih koji svijetli posebnom svjetlošću na tom sjajnom obzorju hrvatske povijesti jest Faust Vrančić katolički svećenik, biskup i genijalni znanstvenik iz Šibenika.
Hrvatska je povijest na znanstvenom, duhovnom, kulturnom, sportskom, vojnom i drugim dijelovima društva puna blistavih zvijezda poput Fausta Vrančića, a o kojima se malo zna i piše. Zapravo najmanje je blistavih zvijezda na političkom povijesnom nebu Hrvatske, a o njima se najviše zna i piše.
Hrvatski genij Faust Vrančič umro je na današnji dan 20. siječnja 1617. u Veneciji, a pokopan je po vlastitoj želji na otoku Prviću pored Šibenika gdje se od 2012. nalazi Memorijalni centar „Faust Vrančić.
Razradio je 56 nacrta inovativnih uređaja koji odražavaju ne samo njegovu tehničku genijalnost, već i duboki humanistički duh, obzirom da je glavni razlog sakupljanja i razvoja nacrta bio omogućavanje lakšeg rada i kvalitetnijeg života puka. Dva najznačajnija djela iz ‘’Machinae Novae’’ danas su uzeta zdravo za gotovo, te većina ljudi nije ni svjesna da potječu upravo od našeg velikog znanstvenika Fausta Vrančića.
Prvi je nacrt lančanog mosta, vizionarske ideje koja je ostvarena tek stoljećima kasnije kad je razvoj tehnike omogućio gradnju takve konstrukcije, čega su najreprezentativniji primjeri Golden Gate u San Franciscu i Széchenyi lánchíd u Budimpešti.
Drugi značajni Faustov nacrt, na kojem Memorijalni centar bazira većinu svog vizualnog identiteta vidljivog na ulaznicama i suvenirima muzeja, je Homo Volans, prvi funkcionalni i testirani padobran. Iako se prvi nacrt padobrana pripisuje Leonardu da Vinciju, s čijim Atlantskim kodeksom se najvjerojatnije Faust upoznao tijekom svog boravka u Rimu, moramo uzeti u obzir činjenicu da Kodeks u svoje vrijeme nije objavljen, te nije nikad dokazana uspješnost Leonardovog padobrana, a koji je po legendi svoje sluge tjerao da ga testiraju skakanjem s visina. ‘’Machinae Novae’’ napokon su objavljene uz dozvolu dužda 1615. u Veneciji, a Faust tamo umire već dvije godine poslije.
Osim ‘’Machinae Novae’’ Faust je izdao još jedno značajno djelo, Rječnik pet najplemenitijih jezika Europe (Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, latinae, italicae, germanicae, dalmaticae et ungaricae) objavljen 1595. i smatra se početkom hrvatske leksikografije i ujedno je bio, ne samo prvi hrvatski, već i prvi mađarski rječnik.
Isječak iz emisije o Faustu Vrančiću iz serijala Roberta Knjaza o hrvatskim velikanima. U ovoj epizodi na zabavan je način ispričano kako je živio svestrani renesansni genij, Šibenčanin Faust Vrančić. Hrvatski velikani u serijalu se nastoje prikazati što vjernije, u malo zabavnijem tonu, poštujući povijesne činjenice:
Tekst se nastavlja ispod oglasa
