Ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku izazivaju strah od širenja sukoba. O tome jesmo li na pragu III. svjetskog rata, uvođenju vojnog roka u Srbiji i Hrvatskoj, te ulozi SAD-a u sukobu na Bliskom istoku govorili su bivši veleposlanik u Kijevu Đuro Vidmarović, vojni analitičar Mario Galić te novinar Vlado Vurušić u emisiji “U mreži Prvog“.
Bivši veleposlanik u Kijevu Đuro Vidmarović rekao je kako trenutačna situacija podsjeća na onu iz 1939. nakon Münchenskog sporazuma.
“Ako pratimo neke diplomatske poteze i izjave na Zapadu, onda su sve više skloni tomu da prisile Ukrajinu na pregovore s Rusijom i da se odrekne nekih svojih teritorija kao što su Čehoslovačku prinudili 1938.”, kazao je.
>Pomoć Zapada je ključna, bez nje Ukrajina ne može dobiti rat
Važnost diplomacije
“Mi smo na pragu III. svjetskog rata i hvala Bogu što postoji atomsko oružje, goleme razorne snage, koje drže taj svijet na okupu jer i Putin je svjestan da bi odmah nakon što bi njegove krstareće rakete krenule – druga strana reagirala. Međutim, izjave koje daje, a posebno zadnju izjavu koju je dao u vezi s Baltičkim republikama, vrlo su opasne i upravo su na tragu toga da se zaoštravaju odnosi”, istaknuo je Vidmarović.
Dodao je kako se istodobno III. svjetski rat vodi i na diplomatskoj razini. On je vrlo žestok i na Bliskom istoku, na Balkanu i Europi.
“Europa je diplomatski u defenzivi. Ono što se događa iza zavjese je jako važno, ti su pregovori vrlo važni, oni nisu prekinuti bez obzira na žestoku reakciju političara i da nije tako, već bi došlo do eskalacije sukoba na vojnom planu”, upozorio je Vidmarović.
>Ozbiljno upozorenje zapovjednika nizozemske vojske: Moramo se pripremiti za rat s Rusijom
“Da nije diplomacije, već bi eksplodirao rat između Amerike i Irana, između Izraela”, dodao je.
Obvezni vojni rok u Hrvatskoj i Srbiji
Vojni analitičar Mario Galić rekao je kako pitanje povratka obveznog vojnog roka u Hrvatskoj otvoreno, ne zbog interesa javnosti ili vojske, nego jer je generalni štab srpske vojske službeno zatražio povratak služenja vojnog roka u Srbiji.
“Ja ne znam otkud sad ove tvrdnje da su to probni baloni, da je to pred izbore. Ne, razlog je što srpska vojska vraća služenje vojnog roka, time će u vrlo kratkom vremenu za pet godina dobiti veliku ratnu pričuvu. Mi nemamo ratnu pričuvu, nemamo ni vojsku kako bi trebalo imati. Odnos snaga će se u vrlo kratkom vremenu dramatično promijeniti. Jedini odgovor koji Hrvatska na to može imati je povratak služenja vojnog roka. Moramo ga tako složiti da sami dobijemo najmanje 300 tisuća ljudi u pričuvi, da od toga možemo u svakom trenutku dignuti 200 tisuća, 100 tisuća i dalje držati za rotaciju, smjenu, popunu, onako kao je bilo u Domovinskom ratu”, rekao je Galić.
>Sigurnosne mjere: Vojska Srbije želi vratiti obvezan vojni rok
U uvođenju vojnog roka najdalje pomake su napravile baltičke i skandinavske zemlje koje su ponovno uvele različite oblike vojnog obučavanja. Vidmarović je istaknuo kako ih prije svega vode strah i neizvjesnost jer nisu sigurni da će ih netko zaštititi.
“Njihovo povijesno iskustvo je takvo da ih nisu zaštitili. Putin prijeti, tu je granica, dakle doista velik razlog imaju za ovo što čine. Isto tako je i situacija s Finskom i s Moldavijom, realna opasnost. Rat ima više dimenzija, ne samo s tenkovima, tu je i politička ofenziva, kulturološka, svjetonazorska, dakle Rusija derogira ili destabilizira te zemlje na mnogo načina”, istaknuo je Vidmarović.
SAD i Iran
Iranska misija pri Ujedinjenim narodima priopćila je u ponedjeljak da Teheran nije bio umiješan u napad bespilotnom letjelicom u kojem su ubijena tri pripadnika američke vojske u sjeveroistočnom Jordanu, blizu sirijske granice.
>Doznajemo: Treba nam 1100 ročnika, a u 2023. bilo ih je tek 307
“To je možda bilo i očekivano. Iran koji podržava Hamas, od početka sukoba u pojasu Gaze kao da priželjkuje proširenje sukoba. To je na neki način politička agenda Irana s obzirom na to da su na početku pozivali i arapske zemlje da odgovore. Nisu reagirali kako je Iran očekivao i očito je da sam Iran nije željan izravnog sukoba s Izraelom i SAD-om. Oni imaju svoje podružnice u raznim dijelovima Bliskog Istoka, koje instruiraju ili im daju odriješene ruke da izvode napade kao što je ovaj na američku vojnu bazu”, rekao je novinar Vlado Vurušić.
>Novi nemiri: Pakistan napao Iran, tvrde da gađaju baze militanata
Vojni analitičar Mario Galić kaže da je sukob SAD-a i Irana teoretski moguć, ali vjeruje da će ga obje strane izbjegavati koliko god je to moguće jer bi jedna od posljedica bila zatvaranje Hormuza.
“A onda više ne bi dolazili ni plin ni nafta s Bliskog istoka. Europa ne može kupovati od Rusa. Barel bi bio skuplji od 500 dolara”, rekao je Galić.
>Huti pokušavaju zavladati Crvenim morem – Još jedan u nizu napada na brodove
Đuro Vidmarović je naglasio kako diplomacija mora spriječiti sukob jer bio “dobio neograničene razmjere”.
“Vidim da su Amerikanci suzdržani od vojnog djelovanja, što znači da djeluje diplomacija”, naglasio je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
