Urša Raukar (Možemo) u (su)vlasništvu je 13 nekretnina vrijednih preko 29 milijuna kn

Urša Raukar
Zagreb, 29.01.2016 - Održana je protestna tribina Kulturnjaci 2016 pod nazivom "Zašto smo potpisali".Na slici Urša Raukar . foto HINA/ Tomislav Pavlek/tp

Urša Raukar-Gamulin koja je sredinom lipnja zamijenila u Saboru sadašnjeg zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića objavila je imovinsku karticu iz koje je vidljivo da je daleko najbogatija zastupnica ekstremno lijeve stranke Možemo.

Tko je Urša Raukar?

Glumica Urša Raukar rođena je Zagrepčanka, kći poznatog pijaniste, prevoditelja i televizijskog urednika i redatelja Mladena Raukara i prapraunuka Ivana Kukuljevića Sakcinskog, povjesničara, književnika, političara, osnivača arheološke znanosti u Hrvatskoj.

Od 1983. do 2021. godine bila je zaposlena kao glumica u Zagrebačkom kazalištu mladih.

Prema imovinskoj kartici, Raukar-Gamulin je u vlasništvu ili suvlasništvu 13 nekretnina – 3 stana, 2 kuće s okućnicom, 2 poslovna prostora, 3 šume, vikendice sa zemljištem, vinograda i njive ukupne tržišne vrijednosti preko 29 milijuna kuna. Od tih 13 nekretnina, zastupnica Možemo je u suvlasništvu njih 9 s trećim osobama, dok četiri nekretnine ima u vlasništvu osobno i/li sa suprugom.

Raukar-Gamulin u imovinskoj kartici navodi da je članica Vijeća gradske četvrti Gornji grad Medveščak i da tu službu obavlja volonterski kao i da je članica Hrvatskog društva filmskih djelatnika.

U imovinskoj kartici stoji kako njena sadašnja plaća kao saborske zastupnice iznosi 15.791,79 kuna neto te u ostalim prihodima prima iznos nešto manji od 21 tisuću kuna na mjesečnoj razini od imovine i imovinskih prava te primitak bračnog druga u iznosu od 5.754,75 kuna.

Bračni par Raukar-Gamulin posjeduje i umjetnine vrijedne 120.000 kuna koje su dobili u nasljedstvo te zlatne poluge vrijedne 50.000 kuna koje su kupili. Zastupnica je vlasnica i udjela u fondu ZB Invest u vrijednosti oko 2.500 kuna, a ima i štednju nešto veću od 63 tisuće eura.

“Roditelji nisu bili imućni. Imam naslijeđe obitelji od prije rata, imam obiteljsku kuću u Bosanskoj, živim sa suprugom u stanu od njegovih roditelja na Gornjem gradu. Imam stan koji sam naslijedila od pokojne sestre u Martićevoj, dio stana u Palmotićevoj koji sam naslijedila od pokojne tete. Denacionalizacijom mi je vraćeno po pola dva mala poslovna prostora. Posebno me veseli, vraćeno mi je skoro sto hektara šume na području Klenovnika i Ivanca, dobila sam spor sa Zagrebom, milijun kuna. Pokojna sestra i ja samo pokrenule 1986. kad su nam srušili kuću koja je moja baka sinu poklonila Podsusedu, tamo je sagrađena sportska dvorana”, rekla je nedavno za N1.

Urša Raukar – najpoznatija po “plakanju” zbog Hasanbegovića

Raukar je dugogodišnja ljevičarska aktivistica, a u središtu javnosti našla se 2016. godine, kada je bila jedna od sudionica prosvjeda organizaciji Platforme 112, pod nazivom “Smrt slobode izražavanja”, jer je za ministra kulture u Vladi Tihomira Oreškovića i Tomislava Karamarka postao povjesničar dr. sc. Zlatko Hasanbegović, a ministar branitelja Mijo Crnoja.

“Zlatan Hasanbegović ne priznaje antifašizam, Zlatan Hasanbegović je član bleiburškog zdruga, potpuni anononimac u hrvatskoj kulturi. Hrvatska kultura sa svojom prošlošću i budućnošću ne smije dozvoliti da takav čovjek bude ministar kulture”, nabrajala je Raukar u hodu tadašnjem zastupniku Ivanu Lovrinoviću, uz glumu i afektiranje koje su mediji kasnije prozvali plakanjem.

Ona je nakon te scene za medije tvrdila kako je plakala jer je izbor Hasanbegovića za ministra kulture nešto što je mislila da je bilo moguće u Hrvatskoj 1941. , ali ne i 2016. godine. Tada je također kazala kako ne pripada nijednoj udruzi, osim Hrvatskom društvu dramskih umjetnika, a da kao građanka na cestu izlazi već 25 godina.

Suradnja s Tomaševićem od 2010.

Urša Raukar je bila u središtu javnosti kao jedna od najglasnijih i medijski najeksponiranijih prosvjednica protiv izgradnje projekta Cvjetni trg 2010. tijekom prosvjeda u Varšavskoj kada je završila u pritvoru.

Prosvjedovala je glumica i protiv američke politike 2003., odnosno protiv američkog napada na Irak, a iza sebe ima i sudjelovanje u prosvjedima za Radio 101, za povrat imena Trga žrtava fašizma i protiv promjene imena zagrebačkog trga po komunističkom zločincu i diktatoru Josipu Broza Titu.

Tijekom 2016. godine uporno je tražila smjenu Zlatka Hasanbegovića pa je tako sudjelovala u organizaciji tribina protiv njega, a pod nazivom “Građanski sat u obranu demokracije!”. Tribinu su organizirali Platforma 112 i Antifašistička liga Hrvatske, a na njoj su između ostalih sudjelovali Urša Raukar, Dragan Zelić tadašnji član GONG-a, a današnji SDP-a, kontroverzni redatelj Oliver Frljić i Marina Škrabalo (GONG, Centar za mirovne studije, Solidarna) koja je danas bliska Možemo.

Zbog Hasanbegovića, “Kulturnjaci” su planski ocrnjivali Hrvatsku u stranim medijima, pa su tako tekstovi o fašizaciji Hrvatske pisani u Foreign policyju i francuskom Liberationu.

Prije ulaska u politiku – bila predsjednica Zakladne uprave zaklade Solidarna

Zaklada za ljudska prava i solidarnost, “Solidarna“, koju je osnovalo 55 pojedinaca i udruga kako bi navodno podržali građansko djelovanje na promociji i zaštiti ljudskih prava pokrenuta je krajem 2016-, a. predsjednica Zakladne uprave je bila Urša Raukar.

Podsjetimo, individualni osnivači Zaklade su brojni aktivisti od kojih su danas mnogi političari u stranci Možemo: Dražen Lalić (bivši član Instituta otvoreno društva Hrvatska), Tomislav Tomašević (Možemo), Vedran Horvat (Tomaševićev Institut za političku ekologiju, Heinrich Böll Stiftung), Vesna Teršelič (Documenta), Ivan Zidarević (LGBT aktivist, SDSS-ova politička akademija) , Viktor Vučetić, Teodor Celakoski (Možemo), Tomislav Domes (Možemo, Institut za političku ekologiju), Bernard Ivčić (Zelena akcija), Tin Gazivoda (Otvoreno društvo), Mladen Majetić (Kuća ljudskih prava), Igor Roginek(nekadašnji član Vladinog Savjeta za razvoj civilnoga društva), Ivana Zanze(Roda), Nadežda Čačinović(Nova ljevica), Urša Raukar(Možemo), Vili Matula (Možemo), Nicole Kwiatkowski(udruga Franak), Vanja Škorić (GONG), Berto Šalaj (GONG), Teodor Petričević(ACT grupa), Petra Rodik (udruga Franak), Gordan Bosanac (Centar za mirovne studije, Možemo), Sandra Benčić(Centar za mirovne studije, Možemo), Ivan Novosel(Platforma 112), Suzana Kunac(AEM, B.a.b.e.), Nataša Škrbić(H-alter), Nenad Zakošek(GONG), Ivan Blažević, Martina Horvat(Good inicijativa), Sanja Sarnavka(B.a.b.e.), Dražen Hoffmann (Možemo), Goran Jeras(Zadruga za etično financiranje), Nives Miošić-Lisjak(GONG, CESI, Možemo), Sara Lalić (Centar za mirovne studije), Marina Škrabalo(GONG, Centar za mirovne studije), Tea Škokić (Institut za etnologiju i folkloristiku), Blaženka Sečkar(GONG), Vesna Mihoković Puhovski(Forum za slobodu odgoja, Protagora), Nenad Puhovski(ZagrebDox), Zoran Grozdanov(Sveučilišni centar za protestantsku teologiju), Ilinka Serdarević(Udruga Terra), Silvia Žufić Dujmović(Centar za građanske inicijative Poreč), Sunčica Damjanović(Centar za građanske inicijative Poreč), Nataša Vajagić(Centar za građanske inicijative Poreč), Fani Bugarin Šoljan(Centar za građanske inicijative Poreč), Sniježana Matejčić(Centar za građanske inicijative Poreč), Jelena Berković(GONG) i Mirjana Matešić (Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj).

Raukar i Radojka Borić podržavale Ivu Josipovića

Prije nego su ušli u politiku aktivisti Vili Matula, Urša Raukar i Radojka Borić podržavale su 2015. godine, u tadašnjoj predsjedničkoj kampanji SDP-ovog kandidata Ivu Josipovića.

Već su tada imali svoje udruge, odnosno takozvanu inicijativu, pa su navodno 40-ak udruga okupljene pod građanskom inicijativom “Kišobran” i stožer Ive Josipovića zajednički održavali konferencije za medije kako bi podržale Josipovića za drugi mandat.

U to vrijeme navedenim aktivistima u fokusu su bili promicanje ženskih prava, prava nacionalnih manjina, okoliš, LGBT prava.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr