Kombiniranje doza: Koliko je miješanje cjepiva zapravo učinkovito?

epaselect epa09110434 Empty vials that contained the COVID-19 vaccines available in Hungary, such as from AstraZeneca, Moderna, A and B of Sputnik V, Sinopharm, Pfizer-BioNTech, left to right, are seen on a table in a general practitioner's office in Nyiregyhaza, Hungary, 01 April 2021, as the national vaccination campaign against COVID-19 continues in the country. EPA/Attila Balazs HUNGARY OUT HANDOUT EDITORIAL USE ONLY/NO SALES

Jučer se pojavila vijest da je jedan kineski stručnjak spomenuo mogućnost kombiniranja kineskih cjepiva, nije specificirao s kojima točno, kineskim ili stranim, no činjenica je da o kineskim cjepivima ne znamo dovoljno.

Iako više kineskih tvrtki radi na proizvodnji cjepiva, obično pod kolokvijalnim nazivom “kineska cjepiva” mislimo na ona tvrtki Sinovac i Sinopharm. Radi se o cjepivima koja se po tehnologiji proizvodnje i metodi poticanja imunosti razlikuju od cjepiva tvrtki Pfizer, Moderna ili AstraZeneca, prenosi Večernji list.

Naime, ove kineske tvrtke primjenjuju tehniku slabljenja (atenuacije) SARS-CoV-2 virusa adaptacijom rasta in vitro na tzv. vero staničnoj liniji dobivenoj od epitelnih stanica bubrega afričkog zelenog majmuna. Pri tome virus gubi mogućnost diobe i rasta u humanim stanicama, ali zadržava antigenska svojstva tipična za originalni virus. Prema tome, ako je antigenski identičan originalnom, a ne može izazvati bolest, može se koristiti kao cjepivo.

– Ovom i sličnim metodama dobivaju se i mnoga druga cjepiva u zaštiti ljudi od zaraznih bolesti. Deklarirana učinkovitost ovih kineskih cjepiva je oko 80%, što znači da se taj postotak cijepljenih ne bi trebao simptomatski razboljeti, no oba cjepiva pokazuju gotovo 100-postotnu zaštitu od teške bolesti COVID-19 i smrti. Doduše, postotak zaštite cjepivom Sinovac varira među različitim zemljama, počevši od Turske gdje je ona veća od 80% do Brazila i Srbije gdje ima učinkovitost od oko 50%. Budući da je tradicionalna tehnika pripreme cjepiva slabljenjem virusa nešto starija, skuplja i nešto slabije učinkovitosti, europske zemlje koriste cjepiva pripravljena tehnološki naprednijim metodama isporuke genetskog materijala SARS-CoV-2 virusa adenovirusnim ili liposomalnim nosačima – objasnio je za Večernji imunolog dr. Zlatko Trobonjača.

– Postoje ideje kombinacije cjepiva, onih dvodoznih (Pfizer, Moderna, AstraZeneca, Sputnjik itd.) ili naknadnog docjepljivanja nakon primjene jednodoznog cjepiva (npr. J&J) nekim drugim cjepivom. Ako razmatramo tu mogućnost na teoretskoj razini, to bi bilo moguće budući da sva ova cjepiva kodiraju za isti protein s malo razlika, odnosno sva vode u stvaranje proteina šiljastog nastavka (S-protein) SARS-CoV-2 virusa, na koji se potom razvija imunosni odgovor stvaranjem antitijela i poticanjem limfocita T. Prema tome, ako induciramo imunosni odgovor S-proteinom jednog cjepiva, možemo ga pojačati S-proteinom proizvedenim djelovanjem drugog cjepiva. Dodatna zaštita mogla bi se postići kombinacijom adenovirusnih cjepiva s liposomalnim, no u kojoj mjeri, teško je reći, odnosno teško je predvidjeti koliko bi kombinacija različitih cjepiva bila bolja od dvije doze istovrsnog. Ipak, čini mi se da bi prva doza AstraZenecina adenovirusnog u kombinaciji s drugom dozom liposomalnog (Pfizer, Moderna) cjepiva mogla dati bolju imunost nego obje AZ doze. Time bi se izbjeglo imunosno djelovanje protiv samog adenovirusnog vektora koje je moguće u drugoj dozi nakon senzibilizacije s prvom. No, kao u primjeni svakog drugog biološkog pripravka na ljudima, potrebno je provesti određena klinička ispitivanja, da se utvrdi prvenstveno potpuna neštetnost te korisnost takvog postupka – rekao je stručnjak.

Ostaje pitanje novih sojeva koji “nose” ovaj treći val, tko je na putu da “pokrije” i njih svojim cjepivom, rano su Moderna i Pfizer/ BioNTech objavili da ubrzano rade na takvim rješenjima.

– Nemam podatke za druge tvrtke, no možemo sa sigurnošću pretpostaviti da i drugi proizvođači intenzivno rade na pripremi modificiranih cjepiva, prilagođenih novim sojevima. Naime, vidimo da se virus mijenja mutacijama i da nastaju sojevi na koje prethodno stvorena imunost ponekad slabo djeluje. Postoji mogućnost da će s vremenom nastati sojevi na koje postojeća imunost uopće neće djelovati. Na sreću prilagodba cjepiva sada može ići vrlo brzo budući da osnovna tehnologija, a to je primjena vektora, ostaje ista. Mijenja se samo genetski materijal koji će sada kodirati za nove, mutirane virusne proteine. Za sada sva cjepiva izuzetno dobro pokrivaju britanski soj, no južnoafrički i brazilski su puno slabije pokriveni iako bi i protiv njih cjepiva trebala štititi od težeg oblika COVID-19 i smrti – kaže dr. Trobonjača.

Ruska cjepiva

Ne znamo baš sve ni o ruskim cjepivima, puno više o Sputniku V, no o novijem, EpiVacCorona, jako malo. – EpiVacCorona je cjepivo u kojem nalazimo dio virusa, točnije dijelove virusnih proteina koje nazivamo peptidima. Upravo zato takve vakcine nazivamo „subunit“ ili podjedinicama patogena. Primjerice, tvrtka Novavax koristi sličnu tehnologiju isporuke S proteina, kao dijela virusa, vezanog na liponanosomalne čestice. Ova subunit cjepiva često izazivaju snažan odgovor sa proizvodnjom protutijela no, za razliku od drugih cjepiva slabije djeluju na stimulaciju stanične, T-limfocitne imunosti. Drugi problem je što ova cjepiva koriste aluminijske adjuvante, koji nisu popularni u svijetu antivaksera, odnosno bojim se da bi ih antivakserski pokreti mogli iskoristiti za dodatne napade i pokušaje diskreditacije cjepiva, otkriva imunolog.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Večernji list