Papa Franjo predvodio je na svetkovinu Bezgrešnog začeća BDM, 8. prosinca, na Trgu Sv. Petra Misu početka Izvanredne svete godine milosrđa, s otvaranjem Svetih jubilejskih vrata na vatikanskoj bazilici.
Otvaranjem Svetih vrata na bazilici Sv. Petra simbolično je označen početak Jubileja milosrđa koji će trajati do 20. studenoga iduće godine. U homiliji je Papa čin otvaranja svetih vrata nazvao “jednostavnim ali ujedno snažno simboličnim, u svjetlu Božje riječi koju smo čuli a koja u prvi plan stavlja milost”.
Na Treću nedjelju došašća, 13. prosinca, Vrata milosrđa će, po Papinoj želji, biti otvorena u partikularnim Crkvama posebnim obredom i slavljima u katedralama diljem svijeta. Te će nedjelje i u zagrebačkoj prvostolnici biti otvoren Jubilej milosrđa, euharistijskim slavljem koje će u 10 sati u zajedništvu s pomoćnim zagrebačkim biskupima i svećenicima Zagrebačke nadbiskupije predvoditi zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.
Uz zagrebačku prvostolnicu, posebno jubilejsko značenje imati još tri crkve u našoj Zagrebačkoj nadbiskupiji.
Riječ je o Nacionalnom marijanskom svetištu Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Nacionalnom svetištu sv. Josipa u Karlovcu, te župnoj crkvi Presvetoga Trojstva u Krašiću, te svakoj župnoj crkvi u Zagrebačkoj nadbiskupiji na dan proslave zaštitnika župe.
U tim će crkvama početak Jubileja biti proslavljen na Četvrtu nedjelju došašća, 20. prosinca 2015. godine, a slavlja će predvoditi pomoćni biskupi i to prema sljedećem rasporedu: mons. Valentin Pozaić u Mariji Bistrici; mons. Ivan Šaško u Karlovcu te mons. Mijo Gorski u Krašiću.
Kako dobiti potpuni oprost u Svetoj godini milosrđa?
Osim Svetih vrata, tradicionalna su jubilejska obilježja hodočašća i oprost. Iz riznice duhovnih dobara Crkve u Jubileju posebno mjesto ima oprost koji se odnosi na vremenitu kaznu.
Budući da je u Jubileju riječ o nastojanju oko svetosti i čistoće duše, na tome je putu od velike koristi dar oprosta što ga Crkva, snagom koju joj je dao Krist, pruža svima koji ispune tražene uvjete.
Potpuni oprost vremenite kazne za grijehe može se odnositi na vlastite grijehe, ali i na duše pokojnih. Da bi se primio oprost, Crkva upozorava da je potrebno: ispovijediti se, pričestiti se i izmoliti molitve na nakanu Svetoga Oca prigodom hodočašća u jubilejsku crkvu.
To mogu biti molitve: Vjerovanje, Oče naš, Zdravo Marijo (ili drugi marijanski zazivi), Slava Ocu.
Oni vjernici koji zbog bolesti ili nekih drugih ozbiljnih razloga ne mogu izaći iz kuće mogu primiti potpuni oprost, ako – sjedinjeni u duhu i u mislima s vjernicima na dotičnim mjestima, naročito onda kada se putem sredstava društvenoga komuniciranja prenose liturgijska slavlja iz neke jubilejske crkve – izmole Oče naš, Vjerovanje ili neku drugu molitvu, prikazujući svoje trpljenje i teškoće na nakane koje su za Crkvu posebno važne u Svetoj godini milosrđa.
Himan Jubileja milosrđa možete poslušati ovdje.
Na sam spomen milosrđa ta riječ mijenja sve
Jubilejom milosrđa Papa stavlja u središte pozornost prema milosrdnom Bogu koji sve poziv da se vrate njemu. Susret s njim rađa krepošću milosrđa. Papa ističe da je to prilika da postanemo “milosrdni kao što je Otac vaš milosrdan”. Uvjeren sam, rekao je Franjo, da će “cijela Crkva u ovom Jubileju pronaći radost dok ponovno otkriva Božje milosrđe i čini ga plodnim, milosrđe kojim smo pozvani utješiti svakog muškarca i svaku ženu našeg doba”.
Milosrđe je tema vrlo draga papi Franji, koji je već za svoje biskupsko geslo izabrao riječi: “miserando atque eligendo”. Ovaj citat je preuzet iz propovijedi sv. Bede Časnog koji, tumačeći evanđeoski odlomak o pozivu svetog Mateja, piše: “vidit ergo Iesus publicanum et quia miserando atque eligendo vidit, Ait Illi Sequere me” (Isus ugleda carinika, pogleda ga, smilova mu se i sebi ga izabra, te mu reče: Slijedi me). Tom propovijedi odana je počast Božjem milosrđu. To bi se geslo moglo prevesti i “očima milosrđa”.
U prvom Angelusu nakon svog izbora, Sveti Otac rekao je: “na sam spomen milosrđa ta riječ mijenja sve. To je nešto najbolje što možemo čuti: mijenja svijet. Malo milosrđa čini svijet manje hladnim i pravednijim. Trebamo shvatiti dobro to milosrđe Boga, toga milosrdnog oca koji ima toliko strpljenja…” (Angelus, 17. ožujka 2013.).
Tijekom jubileja, nedjeljna čitanja kroz godinu bit će uzeta iz Evanđelja po Luki, koji je prozvan “evanđelist milosrđa”. Dante Alighieri ga opisuje kao “scriba mansuetudinis Christi”, “pisac Kristove blagosti”. Postoje mnoge poznate prispodobe o milosrđu sadržane u Evanđelju po Luki: izgubljena ovca, izgubljena drahma, milosrdni otac.
Godina 1300. slovi kao prva sveta godina u Katoličkoj Crkvi. Proglasio ju je papa Bonifacije VIII., dajući opći oprost u kontekstu vremena koje se intenzivno bavilo pitanjem kraja svijeta. U početku se sveta godina slavila svakih 100 godina, a od 1470. godine do danas redovito se slavi svakih 25 godina. Do sada su proslavljene tri izvanredne svete godine: 1933. (papa Pio XI.) i 1983. (sv. Ivan Pavao II.) bile su u znaku otkupljenja (određene Isusovom mukom, smrću i uskrsnućem, a ne rođenjem), dok je papa Pavao VI. proglasio izvanrednu Svetu godinu 1966. godine.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
