Kontroverzni redatelj, Lordan Zafranović (77), koji je tijekom komunističkog režima smatran režimskim redateljem, danas je u Banjoj Luci predstavio filmski projekt “Djeca Kozare”.
Bio je i na sastanku sa srpskim članom i predsjedavajućim Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom u zgradi Vlade tzv. Republike Srpske, javlja atvbl.com.
Zafranović je izjavio da je film “Djeca Kozare”, koji planira snimiti, “za njega svetinja i nužnost koju mora napraviti, jer je riječ o tematici kojom se bavi veći dio svog života”.
Na predstavljanju filmskog projekta “Djeca Kozare”, koji je rađen prema scenariju Arsena Diklića, Zafranović je poručio da je to “priča o djevojčici koja prolazi pakao, te da će sve ideologije koje se pojavljuju na ovim prostorima u vezi s ovom tematikom biti minorne u odnosu na snagu filma”.
“Vjerujte da sam došao napraviti dobar film i to će biti ideologija. Ja sam napravio dokumentarni film o ustašama, a ovo je velika drama velikog pisca, koju želim napraviti za cijeli svijet”, poručio je Zafranović, dodavši da će “većina filma kojim prikazuje stradanje u ustaškom logoru Jasenovac biti sniman u Republici Srpskoj, te da će biti angažiran ogroman tim”.
Zafranović je na konferenciji Banjoj Luci u srijedu kazao kako bi snimanje njegovog filma trebalo početi iduće godine, te biti završeno 2023., a u koprodukciji Srbije, Hrvatske, Češke i bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpske.
Kazao je kako ga tema Jasenovca prati već godinama, te je podsjetio kako je o tom logoru snimio i dokumentarac pod nazivom “Krv i pepeo Jasenovca” (1983.) a tvrdi da za taj uradak nije naišao na razumijevanje tamo gdje ga je očekivao.
“Mislim na Hrvatsku i Srbiju. Srbi nisu bili zadovoljni jer su tražili da stavim milijun žrtava na kraju filma, međutim do tog broja nisam došao. Taj broj, po mojem mišljenju, nikada nije bio istinit. S druge strane, to je za Hrvatsku tabu tema i Hrvati ga nikada nisu htjeli”, izjavio je Zafranović, navode Nezavisne novine.
Zafranović je još ustvrdio da “sada želi napraviti film na temeljima istinitih, mračnih stvari koje su se zbivale u Jasenovcu i u NDH no ipak s pogledom u budućnost”.
Prisutnima se iz publike obratio redtelj Igor Tešić, poželivši Zafranoviću dobrodošlicu u tzv. Republiku Srpsku, istaknuvši da je “tema djece Kozare iz Drugog svjetskog rata i logora ‘Jasenovac’ za ovdašnje ljude posebno osjetljiva jer malo koja obitelj u svom stablu nema žrtve NDH”.
Kontroverzni redatelj
Podsjetimo, Lordan Zafranović jedan je od onih iz svoje struke, poput Rade Šerbedžije ili Mire Furlan, koji su početkom Domovinskog rata napustili Hrvatsku i koji je poznat po žestokim kritikama dr. Franje Tuđmana i ratom pogođene Hrvatske devedesetih godina.
Bolji poznavatelji lika i djela kontroverznog Lordana Zafranovića sjetit će se njegove tvrdnje da je Hrvatska devedesetih nastavak NDH i zbog činjenica da se novac u Hrvatskoj naziva kuna, baš kao i za vrijeme Pavelićeve NDH.
“Kada govorimo o izopačenost uma, mislio sam da je Lordan Zafranović s ‘Padom Italije’ došao do vrha perverzije, ali vidim da je on šegrt prema Gagi Antonijeviću! To, što je napravio ovaj srpski redatelj prelazi apsolutno svaku razinu najbujnije mašte.”, upozorio je nedavno novinar i publicist Tihomir Dujmović gostujući u Bujici na Z1 televiziji gdje je, između ostaloga, govorio o srpskom filmu “Dara iz Jasenovca”.
> Starešina: ‘Dara iz Jasenovca’ pokazala koliko je velikosrpski projekt i danas aktualan i aktivan
> Vukić: ‘Srpski politički pamflet Dara iz Jasenovca – horor s elementima SF-a’
Zafranović pak tvrdi da je neuspjeli srpski kandidat za Oscara “Dara iz Jasenovca” plagijat.
Odnosno da je scenarij “Dare iz Jasenovca” zapravo plagijat jednog drugog scenarija o istoj temi koji su, još 1986. godine, radili književnik Arsen Diklić i redatelj Zafranović.
Antonijević je nakon toga podigao tužbu protiv Zafranovića tvrdeći da je njegov film “čist kao suza”, navodi Jutarnji list.
Zafranović je pak angažirao odvjetnika u Srbiji, Vladimira Gajića (koji zastupa njega i nasljednike Arsena Diklića), kako bi se napravila ekspertiza dvaju scenarija te, nakon toga, podigla i tužba protiv Antonijevića te scenaristice filma Nataše Drakulić i to ne samo u Srbiji nego i u svim zemljama gdje se film prikazuje, odnosno bude prikazivao.
“Uzeli su moju temu, istu djevojčica koja se kod mene zove Rada nazvali su Dara, i utjecajem politike s najvišeg političkog vrha on je dobio taj film. Koliko godina se čekalo na tu vrstu filma, a sad najedanput nastala je zbog love ta velika gužva oko filma o Jasenovcu, te hijene su izašle i krenule su prema toj državnoj lovi” kazao je Zafranović.
Tekst se nastavlja ispod oglasa