Znanstvenici su stvorili sintetičke ljudske embrije koristeći matične stanice bez korištenja jajašca i sperme. Znanstvenici kažu da bi ovi modeli embrija, koji nalikuju onima u najranijim fazama ljudskog razvoja, mogli pružiti ključni uvid u utjecaj genetskih poremećaja i bioloških uzroka ponovljenih pobačaja. Međutim to također pokreće ozbiljna etička i pravna pitanja budući da subjekti uzgojeni u laboratoriju nisu obuhvaćeni važećim zakonima u Ujedinjenom Kraljevstvu i većini drugih zemalja, javlja Guardian ne dovodeći previše u pitanje etičnost ovakvih postupaka.
Strukture nemaju srce koje kuca ili početke mozga, ali uključuju stanice koje bi obično nastavile formirati posteljicu, žumanjčanu vrećicu i sam embrij.
Profesorica Magdalena Żernicka-Goetz sa Sveučilišta Cambridge i Kalifornijskog instituta za tehnologiju opisala je rad u plenarnom obraćanju u srijedu na godišnjem sastanku Međunarodnog društva za istraživanje matičnih stanica u Bostonu.
”Bilo bi protuzakonito ugraditi ih u maternicu”
“Možemo stvoriti modele nalik ljudskom embriju reprogramiranjem [embrionalnih matičnih] stanica”, rekla je na sastanku.
>‘Argumenti’ o stajalištu Crkve o umjetnoj oplodnji, surogat majčinstvu i prizivu savjesti
Ne postoje kratkoročni izgledi za kliničku upotrebu sintetskih embrija. Bilo bi protuzakonito ugraditi ih u pacijentovu maternicu i još nije jasno imaju li te strukture potencijal za nastavak sazrijevanja nakon najranijih faza razvoja.
”Ne moramo koristiti embrije za istraživanje”
Motivacija za rad je da znanstvenici razumiju razdoblje razvoja “crne kutije” koje se tako naziva jer znanstvenici smiju uzgajati embrije u laboratoriju samo do zakonskog ograničenja od 14 dana. Oni zatim prate tijek razvoja mnogo dalje gledajući snimke trudnoće i embrije donirane za istraživanje.
>(VIDEO) Marijana Petir o novim tehnologijama i bioetici
Robin Lovell-Badge, voditelj biologije matičnih stanica i razvojne genetike na Institutu Francis Crick u Londonu, rekao je: “Ideja je da ako stvarno modelirate normalan ljudski embrionalni razvoj pomoću matičnih stanica, možete dobiti jako puno informacija o kako započinjemo razvoj, što može poći po zlu, a da ne moramo koristiti rane embrije za istraživanje.”
Prethodno su tim Żernicka-Goetz i suparnička grupa na Weizmann institutu u Izraelu pokazali da se matične stanice iz miševa mogu potaknuti da se same sastavljaju u rane strukture nalik embriju s crijevnim traktom, počecima mozga i kucajućim srcem. Od tada je u tijeku utrka za prevođenje ovog rada u ljudske modele, a nekoliko je timova uspjelo replicirati najranije faze razvoja.
Ekvivalent 14 dana razvoja prirodnog embrija
Potpuni detalji najnovijeg rada, iz laboratorija Cambridge-Caltech, tek trebaju biti objavljeni u časopisu. No, govoreći na konferenciji, Żernicka-Goetz opisala je uzgoj embrija do stupnja koji je tik iza ekvivalenta 14 dana razvoja prirodnog embrija.
Modelne strukture, svaka uzgojena iz jedne embrionalne matične stanice, dosegle su početak razvojne prekretnice poznate kao gastrulacija, kada se embrij transformira iz kontinuiranog sloja stanica u formiranje različitih staničnih linija i postavljanje osnovnih osi tijela. U ovoj fazi embrij još nema kucajuće srce, crijeva ili začetke mozga, ali model je pokazao prisutnost primordijalnih stanica koje su stanice preteče jajne stanice i spermija.
“Naš ljudski model prvi je model ljudskog embrija s tri linije koji specificira amnijske i zametne stanice, stanice prekursore jajne stanice i sperme”, rekla je Żernicka-Goetz za Guardian prije govora.
Imaju li potencijal da izrastu?
Ostaje pitanje o tome imaju li te strukture, u teoriji, potencijal da izrastu u živo biće.
Sintetski embriji uzgojeni iz mišjih stanica izgledaju gotovo identično prirodnim embrijima.
Ali kada su usađeni u maternice ženki miša, nisu se razvili u žive životinje.
U travnju su znanstvenici u Kini stvorili sintetičke embrije iz stanica majmuna i usadili ih u maternice odraslih majmuna, od kojih je nekoliko pokazalo početne znakove trudnoće, ali nijedan se nije nastavio razvijati dulje od nekoliko dana. Znanstvenici kažu da nije jasno je li prepreka naprednijem razvoju samo tehnička ili ima temeljniji biološki uzrok.
“Na to je vrlo teško odgovoriti. Bit će teško reći postoji li intrinzični problem s njima ili je samo tehničke prirode,” rekao je Lovell-Badge. Zbog ovog nepoznatog potencijala bila je potrebna jača zakonska regulativa, rekao je.
